15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf ·...

32
LISAUN 3-9 JU ˜ NU Hetan buat diak barak hodi lee B ´ ıblia P ´ AJINA 7 ˙ KNANANUK: 37, 48 10-16 JU ˜ NU Uza Maromak nia Liafuan atu ajuda ita-nia an no ema seluk P ´ AJINA 12 ˙ KNANANUK: 37, 47 17-23 JU ˜ NU “Haree momoos buat hotu-hotu neeb ´ e diak liu” P ´ AJINA 22 ˙ KNANANUK: 42, 44 24-30 JU ˜ NU “Keta kole halo hahalok diak sira” P ´ AJINA 27 ˙ KNANANUK: 54, 18 34567 15 ABR ´ IL 2013

Transcript of 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf ·...

Page 1: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

LISAUN

������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

3-9 JU˜

NU

Hetan buat di�akbarak hodi lee BıbliaP

´AJINA 7 ˙ KNANANUK: 37, 48

������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

10-16 JU˜

NU

Uza Maromak niaLiafuan atu ajudaita-nia an no emaselukP

´AJINA 12 ˙ KNANANUK: 37, 47

������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

17-23 JU˜

NU

“Haree momoos buathotu-hotu ne�ebedi�ak liu”P

´AJINA 22 ˙ KNANANUK: 42, 44

������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

24-30 JU˜

NU

“Keta kole halohahalok di�ak sira”P

´AJINA 27 ˙ KNANANUK: 54, 18

3456715 ABR

´IL 2013

Page 2: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

Livru ne�e la�os atu fa�an. Livru ne�e parte husi serbisuedukasaun nian kona-ba Bıblia ne�ebe hala�o iha mundutomak. Serbisu ida-ne�e hetan apoiu husi kontribuisaunvoluntariu. Se la iha informasaun kona-ba tradusaun Bı-blia nian, eskritura husi parte iha Bıblia ne�ebe hakerekiha lia-ebraiku foti husi Tradusaun Mundu Foun husi Es-kritura Sagrada ho Referensia (MF) iha lia-ingles; no es-kritura husi parte iha Bıblia ne�ebe hakerek iha lia-gregufoti husi Liafuan diak ba imi—segunda edisaun, hodi ha-kerek tuir ortografia ofisial.

The Watchtower (ISSN 0043-1087) is published semi-

monthly by Watchtower Bible and Tract Society of

New York, Inc.; L. Weaver, Jr., President; G. F. Simonis,

Secretary-Treasurer; 25 Columbia Heights, Brooklyn,

NY 11201-2483, and in Australia by Watchtower Bible

and Tract Society of Australia, 12-14 Zouch Road,

Denham Court, NSW 2565. Periodicals Postage Paid

at Brooklyn, NY, and at additional mailing offices.

POSTMASTER: Send address changes to Watchtower,

1000 Red Mills Road, Wallkill, NY 12589-3299.

� 2013 Watch Tower Bible and Tract Society of Penn-

sylvania. Direitu hotu rezervadu. Printed in Australia.

34567 April 15, 2013Vol. 134, No. 8 Monthly and supplemental quarterly editions TETUM

LISAUN����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

ˇ Hetan buat di�ak barak hodi lee Bıbliaˇ Uza Maromak nia Liafuan atu ajuda ita-nia an

no ema selukApostolu Paulo hakerek: “Maromak nia liafuan moris nobook maka�as.” (Ebr 4:12) Maibe Maromak nia Liafuanbele ajuda ita so de�it kuandu ita estuda no halo tuir niniahanorin. Lisaun sira-ne�e sei hatudu ba ita dalan di�ak atuestuda Bıblia no oinsa ita bele uza Bıblia ho matenek ihaita-nia serbisu haklaken no iha ita-nia moris.

����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

ˇ “Haree momoos buat hotu-hotu ne�ebe di�ak liu”ˇ “Keta kole halo hahalok di�ak sira”

Ita iha oportunidade espesial atu sai parte iha Jeova nia or-ganizasaun ne�ebe boot. Oinsa mak ita bele apoia serbisune�ebe organizasaun ne�e hala�o ohin loron? Saida mak seiajuda ita atu la�o ba oin nafatin hamutuk ho Jeova nia orga-nizasaun no la kole atu halo nafatin Maromak nia serbisu?Lisaun rua ne�e sei esplika buat hirak-ne�e.

LIVRU NE�E M´

OS IHA����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

3 Sira fo sira-nia an ho hakarak rasik—iha rai-Mexiku����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

17 Serbı Maromak tempu-tomak besik Sırkulu Polar´Artiku

ba tinan 50����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

32 Hakarak hatene?

NEP´

AL

DEZE˜

NU IHA OIN: Iha kongregasaunbarak, irmaun-irman sira haloreuniaun grupu haklaken ihatuku 7.30 dadeer, no dala rumasedu liu. Sira uza oportunidade hotuatu haklaken ba ema iha dalan

POPULASAUN

26.620.809� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

HAKLAKEN-NA�IN

1.667ESTUDU B

´IBLIA

3.265

Durante tinan lima nia laran,haklaken-na�in iha rai-Nepal aumen-ta porsentu 14 tinan-tinan

HAKLAKEN-NA�INESTUDU B

´IBLIA

3.000

2.000

1.000

02012

20112010

2009

200820072006

2005

Page 3: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

�����������������������������������������������������������������������������������

ITA kontente tebes atu haree irmaunno irman joven barak halo sira-nia mo-ris simples liu hodi bele aumenta sira-

nia serbisu ba Maromak. (Mt 6:22) Sira presi-za halo mudansa saida de�it? Sira hasoru susarsaida de�it? Atu hatene, mai ita haree kona-basira balu ne�ebe serbı daudauk iha rai-Mexiku.

“AMI PRESIZA HALO MUDANSA”Irmaun Dustin no irman Jassa husi rai-EstadusUnidus, sira kaben iha Janeiru 2007. Lakleurdepois ne�e, sira-nia mehi sai loos, sira sosa roida no hela iha ro ne�e. Sira para ro iha ponte-kais besik vila Astoria, Oregon, Estadus UnidusAmerika. Fatin ne�e mak furak tebes, foho ki�iksira ne�ebe hale�u kapas tebes no foho tutunsempre iha jelu. Fatin ne�e besik Oseanu Pasıfi-ku. Irmaun Dustin hatete: “Fatin hotu ne�ebe Itaharee mak furak tebetebes.” Kaben-na�in ne�esente katak sira hala�o ona moris ne�ebe sim-ples no sadere ba Jeova. Sira hanoin: ‘Ami-niahela-fatin simples, ro ne�e boot metru 7,9 de�it,ami serbisu tempu balu de�it no ami tuir kon-gregasaun ne�ebe ko�alia lıngua seluk, no dalaruma ami serbı nu�udar pioneiru estra.’ Mai-be liutiha tempu balu, sira rekonese katak sirabosok de�it sira-nia an. Irmaun Dustin hatete:“Duke apoia ami-nia kongregasaun, ami gastatempu barak liu atu hadi�a de�it ami-nia ro. Amihatene katak se ami hakarak duni tau Jeovaulukliu iha ami-nia moris, ami presiza halo mu-dansa.”

SIRA FOSIRA-NIA ANHO HAKARAK RASIK

iha rai-M´

exiku

Dustin no Jassa

315 ABR´IL 2013

Page 4: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

4 LIVRU HAKLAKEN

Irman Jassa hatutan tan: “Antes ha�u kaben, ha�u helaiha rai-Mexiku no tuir kongregasaun ne�ebe ko�alia lia-ingles. Ha�u kontente serbı iha ne�eba no ha�u haka-rak tebes atu ba fali.” Atu hametin sira-nia hakarakatu serbı iha rai seluk, iha sira-nia Adorasaun Famı-lia nian, irmaun Dustin no irman Jassa komesa leeesperiensia husi ita-nia irmaun no irman sira ne�ebemuda ba rai seluk hodi hola parte iha serbisu ko�anian. (Joao 4:35) Irmaun Dustin hatete: “Ami mos ha-karak atu sai kontente hanesan sira.” Kuandu kole-ga balu husi rai-Mexiku fo-hatene ba sira katak grupufoun iha ne�eba presiza ajuda, irmaun Dustin no irmanJassa foti desizaun ne�ebe metin. Sira husik sira-niaserbisu, fa�an sira-nia ro, no muda ba rai-Mexiku.

“BUAT DI�AK TEBES NE�EB´E

AKONTESE BA AMI”Irmaun Dustin no irman Jassa muda ba vila ida na-ran Tecoman. Besik nafatin Oseanu Pasıfiku, maibedook maizumenus kilometru 4.345 husi vila Astoriania parte sul. Irmaun Dustin hatete: “Iha fatin ne�e,ami la sente anin malirin no la haree foho sira ne�e-be furak. Iha ne�e manas tebes no ami haree de�itderok-hun barak to�o la iha rohan.” Foufoun, sira labele hetan serbisu. Tanba sira-nia osan sai menus,sira han de�it etu no koto loroloron. Irman Jassa ha-tete: “Maibe, kuandu ami la bele tahan ona ho ai-hanne�e, ami-nia estudante Bıblia sira komesa fo mai ami

ai-nanas, haas, hudi, ai-dila, no derok barak.” Ikus-mai, kaben-na�in ne�e hetan serbisu liuhusi internet,husi eskola ida iha rai-Taiwan ne�ebe hanorin lıngua.Osan ne�ebe sira manan husi serbisu ne�e natoon basira-nia presiza loroloron nian.

Irmaun Dustin no irman Jassa sente oinsa kona-basira-nia moris foun? Sira hatete: “Mudansa ne�e makbuat di�ak tebes ne�ebe akontese ba ami. Ami-nia rela-saun ba malu no ba Jeova sai metin liutan. Loroloronami halo buat barak hamutuk hanesan haklaken ha-mutuk, ko�alia ba malu kona-ba oinsa mak ami beleajuda ami-nia estudante Bıblia sira, no prepara bareuniaun sira. No mos, ami la sente tan laran-tariduhanesan uluk.” Sira hatutan tan: “Agora ami kom-prende ho didi�ak liutan buat ne�ebe Maromak pro-mete iha Salmo 34:8, ne�ebe dehan: ‘Koko no hareekatak Jeova mak di�ak.’ ”

SAIDA MAK BOOK EMA RIHUN BA RIHUNATU F

´O SIRA-NIA AN?

Irmaun no irman na�in-2.900 liu, kaben no klosan hotinan 20 to�o 30, muda ba rai-Mexiku atu serbı ihakongregasaun sira ne�ebe presiza haklaken-na�in ba-rak liutan. Tanbasa mak irmaun-irman sira-ne�e pron-tu atu fo sira-nia an atu halo serbisu ne�e? Kuanduami husu pergunta ne�e ba sira, husi sira barak niaresposta iha razaun tolu ne�ebe hanesan. Saida makrazaun sira-ne�e?

(1) Amelia no Levi, (2) Racquel no Phillip,(3) Essly, (4) Leticia no Hermilo, (5) Veronica,(6) Adam no Jennifer

1

2 3

Page 5: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

15 ABR´IL 2013 5

Atu hatudu domin ba Jeova no ema seluk. Irman Le-ticia hetan batizmu kuandu nia tinan 18. Nia hatete:“Kuandu ha�u dedika ha�u-nia an ba Jeova, ha�u kom-prende ida-ne�e katak ha�u sei serbı nia ho ha�u-nia la-ran no moris tomak. Entaun, atu hatudu katak ha�uhadomi duni Jeova ho ha�u-nia laran tomak, ha�u ha-karak uza ha�u-nia tempu no forsa iha ninia serbisu.”(Mc 12:30) Irmaun Hermilo ne�ebe agora kaben ho ir-man Leticia, nia maizumenus tinan 20 de�it kuandunia muda atu serbı iha fatin ne�ebe presiza haklaken-na�in barak liutan. Nia hatete: “Ha�u rekonese katakhodi ajuda ema atu hatene lia-loos kona-ba Maromakmak dalan di�ak liu atu hatudu ha�u-nia domin ba emaseluk.” (Mc 12:31) Entaun, nia husik ninia serbisu ihabanku no ninia moris di�ak iha sidade ne�ebe riku na-ran Monterrey, no muda fali ba vila ne�ebe ki�ik.

Atu hetan haksolok ne�ebe loos. Lakleur depois ir-man Leticia hetan batizmu, nia hamaluk irman pi-oneiru ida atu haklaken iha fatin ne�ebe dook husisidade ba fulan ida nia laran. Irman Leticia hanoinfila fali: “Ha�u kontente tebes. Hodi haree oinsa emasimu mensajen kona-ba Maromak nia Ukun ne�ebeami fahe ba sira, ne�e fo ksolok loos mai ha�u. Kuandufulan ne�e ramata, ha�u dehan ba ha�u-nia an: ‘Ida-ne�emak buat ne�ebe ha�u hakarak halo iha ha�u-nia mo-ris!’ ” Irman klosan naran Essly, ne�ebe agora maizu-menus tinan 20 mos sente hanesan ne�e. Buat ne�e-be book nia atu hakarak halo serbisu ne�e mak hodi

haree oinsa irmaun-irman sira kontente hala�o serbi-su ne�e. Kuandu nia sei eskola sekundaria, nia hasoruirmaun no irman sira ne�ebe badinas haklaken iha fa-tin sira ne�ebe presiza haklaken-na�in barak liutan. Ir-man Essly hatete: “Hodi haree irmaun-irman sira-ne�esempre kontente, ne�e halo ha�u mos hakarak atu mo-ris hanesan sira.” Irman barak seluk mos sente ha-nesan ho irman Essly. Tuir loloos, irman klosan na�in-680 liu serbı iha fatin ne�ebe presiza haklaken-na�inbarak liutan iha rai-Mexiku. Sira fo ezemplu di�ak duniba ita hotu!

Atu hala�o moris ne�ebe kontente no iha folin. Kuan-du irman Essly ramata eskola sekundaria, nia hetanbolsa-estudu atu ba universidade. Ninia kolega sirahakarak obriga nia atu simu ida-ne�e no atu buka mo-ris baibain hanesan ema seluk halo, katak hetan es-kola boot, karreta, no iha tempu atu halo viajen. Mas-ki nune�e, irman Essly la halo tuir konsellu ne�e. Niahatete: “Ha�u-nia kolega kristaun balu halo duni ida-ne�e, no ha�u haree katak sira la hafolin ona adora-saun ba Maromak nu�udar buat ne�ebe importante liu.Ha�u mos haree katak nu�udar sira envolve an liutaniha buat mundu ne�e nian, sira-nia problema mos au-menta liutan. Ha�u hakarak uza ha�u-nia tempu jovenatu serbı Jeova ho laran tomak.”

Irman Essly foti kursu balu ne�ebe ajuda nia hetan ser-bisu atu manan osan ne�ebe bele apoia nia iha ninia

4 5

6

Page 6: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

6 LIVRU HAKLAKEN

serbisu pioneiru, no depois ne�e nia muda iha fatinne�ebe presiza duni haklaken-na�in barak liutan. Niamos aprende lıngua ne�ebe susar tebes, lıngua ne�e-be ema Otomi no Tlapaneco ko�alia. Agora, hodi ha-noin fila fali kona-ba tinan tolu ne�ebe nia uza atu ser-bı iha fatin ne�ebe dook husi sidade, nia hatete: “Serbıiha fatin ne�ebe presiza haklaken-na�in barak liutanfo kontente mai ha�u no halo ha�u sente katak ha�u-nia moris iha folin duni. Liutan ne�e, ida-ne�e hame-tin liutan ha�u-nia relasaun ho Jeova.” Irmaun Phillipno irman Racquel, kaben-na�in ida ne�ebe maizume-nus tinan 30 husi rai-Estadu Unidus mos sente hane-san ne�e. Sira hatete: “Tanba mundu ne�e troka bei-beik, ema barak sente la hakmatek tanba la hatenesira-nia moris sei sai oinsa. Maibe hodi serbı iha fa-tin sira ne�ebe ema barak simu mensajen husi Bıblia,ne�e halo ami sente katak ami-nia moris iha folin duni.Ami kontente tebes!”

SIRA TAHAN SUSAR OIOINKlaru katak serbı iha fatin ne�ebe presiza haklaken-na�in barak liutan mos iha susar oioin. Susar ida makoinsa ita bele hetan osan ba ita-nia presiza. Atu halonune�e, ita presiza prontu atu simu situasaun iha fa-tin ne�ebe ita serbı. Irman pioneiru ida ne�ebe iha es-periensia barak ona naran Veronica hatete: “Iha fatinida ne�ebe ha�u serbı, ha�u te�in ai-han no fa�an ho fo-lin baratu de�it. Iha fatin seluk, ha�u fa�an roupa no tesifuuk. Agora daudauk, ha�u-nia serbisu mak atu hamo-os uma no fo kursu ba inan-aman sira kona-ba oinsaatu ko�alia hamutuk ho sira-nia oan.”

Susar ida seluk mak kuandu ita hela iha rai ne�ebeema nia kostume la hanesan ho Ita-nian. Irmaun Phi-llip no irman Racquel hasoru susar hanesan ne�e ku-andu sira serbı iha fatin ne�ebe ko�alia lıngua Nahuatl.Irmaun Phillip hatete: “Sira-nia kostume la hanesanduni ho ami-nian.” Saida mak ajuda sira? Irman Rac-quel hatete: “Ami haree de�it ba buat di�ak ne�ebe sirahalo. Porezemplu, famılia sira iha relasaun ne�ebe be-sik ba malu, sira hatudu laran-di�ak ba malu, no siralaran-luak. Hodi hela iha fatin ne�e no hodi serbisu ha-mutuk ho ami-nia maluk kristaun sira, ami aprendeduni buat barak.”

PREPARA ITA-NIA ANSe Ita hakarak atu serbı iha fatin ne�ebe dook husi si-dade ne�ebe presiza ajuda, saida mak Ita bele halo

atu prepara Ita-nia an? Irmaun no irman sira ne�e-be iha esperiensia ona kona-ba ne�e hatete: Antes Itamuda, ulukliu Ita presiza halo Ita-nia moris simples liuno aprende atu sai kontente ho buat ne�ebe Ita ihaona. (Flp 4:11, 12) Saida tan mak Ita bele halo? IrmanLeticia hatete: “Ha�u lakohi simu serbisu ne�ebe haloha�u hela metin iha fatin ida de�it. Ha�u hakarak serbi-su ne�ebe husik ha�u atu muda iha tempu naran de�itno iha fatin ne�ebe de�it.” Irmaun Hermilo hatete: “Ha�uaprende atu te�in, fase no estrika roupa.” Irman Vero-nica hatete: “Kuandu ha�u sei hela iha uma ho inan-aman no maun-alin sira, ha�u ajuda atu hamoos umano ha�u aprende atu prepara hahan simples ne�ebe la-dun karun. Ha�u mos aprende atu rai didi�ak osan.”

Irmaun Levi no irman Amelia husi rai-Estadus Unidusno kaben ona ba tinan ualu fo-hatene oinsa mak ora-saun ajuda sira atu prepara sira-nia an hodi mudaatu serbı iha rai-Mexiku. Irmaun Levi hatete: “Ami suraosan hira mak ami presiza atu serbı iha rai seluk ba ti-nan ida no husu Jeova iha orasaun atu ajuda amihetan osan ne�e.” Liutiha fulan balu de�it, sira konse-ge rai osan ne�ebe sira temi iha sira-nia orasaun, nosira muda duni. Irmaun Levi hatutan tan: “Jeova ha-tan ona ba ami-nia orasaun, entaun agora ami mostenke kumpre ami-nia liafuan.” Irman Amelia hatete:“Foufoun, ami hanoin ami bele serbı iha rai ne�e ba ti-nan ida de�it, maibe ami serbı iha fatin ne�e ba tinanhitu tiha ona, no ami la hanoin atu sai! Hodi hela ihafatin ne�e, ami haree ho matan rasik oinsa Jeova aju-da ami. Loron-loron, ami haree buat di�ak barak ne�e-be hatudu ninia laran-di�ak.”

Irmaun Adam no irman Jennifer, kaben-na�in husi rai-Estadus Unidus ne�ebe serbı iha kongregasaun ne�ebeko�alia lia-ingles iha rai-Mexiku, mos dehan katak ora-saun mak importante duni. Sira dehan: “Lalika heinsituasaun ne�ebe di�ak liu. Haburas Ita-nia hakarakatu serbı iha rai seluk hodi halo orasaun, no tuirmaikumpre Ita-nia liafuan. Halo Ita-nia moris simples liu,hakerek karta ba sukursal ne�ebe tau matan ba fatinne�ebe Ita hakarak atu serbı, no se Ita hanoin katakIta iha duni osan ne�ebe to�o ba Ita-nia presiza, mudaba fatin ne�e!”� Se Ita halo nune�e, Ita sei kontente nosei hetan duni bensaun barak.

� Atu hetan informasaun liutan, haree Ita-nia Serbisu Kristaun,Agostu 2011, pajina 4-6 ho tıtulu “Ita bele ‘mai to�o Masedonia’ kalae?”

Page 7: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

“DADEER-DADEER ha�u fo obrigadu ba Jeova tanba nia aju-da ha�u atu komprende Bıblia.” Irman ferik ne�ebe hatete ida-ne�e lee Bıblia tomak ona ba dala 40 liu, no nia sei halo nu-ne�e nafatin. Irman ida seluk hatete katak lee Bıblia ajudania atu hatene katak Jeova iha duni no hametin ninia rela-saun ho ninia Aman iha lalehan. Nia hatete: “Iha ha�u-niamoris, ha�u seidauk sente kontente hanesan agora!”

2 Apostolu Pedro hanorin ita katak ita presiza hadomi lia-loos husi Maromak nia Liafuan. (1 Ped 2:2, MF) Hodi estu-da Bıblia no halo tuir ninia hanorin, ita bele iha laran ne�e-be moos no ita-nia moris iha folin liu. Ida-ne�e bele ajuda itaatu habelun ho sira ne�ebe mos hadomi no serbı Maromakne�ebe loos. Buat hirak-ne�e mak razaun di�ak tebes atu ita“haksolok iha Maromak nia ukun-fuan”. (Rom 7:22) Buatdi�ak saida tan mak ita bele hetan hodi estuda Bıblia?

3 Kuandu ita aprende liutan kona-ba Maromak Jeova noninia Oan, ita-nia domin ba sira no ba ema seluk sei saiburas liutan. Hodi hatene didi�ak kona-ba Bıblia, ida-ne�esei ajuda ita atu hatene oinsa lakleur tan Maromak sei sal-va ema ne�ebe halo tuir nia husi mundu aat ne�e. Sin, itaiha duni liafuan di�ak atu fahe ba ema iha serbisu hakla-ken. Jeova sei fo bensaun mai ita nu�udar ita hanorin emaseluk kona-ba buat ne�ebe ita aprende husi Maromak nia Li-afuan.

LEE NO HANOIN DIDI�AK4 Jeova lakohi ninia atan sira atu lee liu de�it ninia Lia-

fuan. Nia hatete ba Josue: “Livru ukun-fuan nian ne�e la-bele husik husi o-nia ibun, no o tenke lee ho lian neineikloron no kalan.” (Jos 1:8; Sal 1:2) Liafuan sira-ne�e dehan ka-tak ita tenke lee duni ho lian neineik liafuan hotu ne�ebeita lee husi livru Genesis to�o Apokalipse ka lae? Lae. Ida-ne�e katak ita tenke lee iha dalan ne�ebe fo tempu ba ita atu

1-3. Buat di�ak saida de�it mak ita hetan hodi lee Bıblia no halo tuir ni-nia hanorin?4. Lee ho “lian neineik” katak sa?

HETAN BUAT DI�AKBARAK HODI LEE B ´

IBLIA

“Ha�u haksolok iha Ma-romak nia ukun-fuan.”—ROM 7:22.

BUKA TO�OK RESPOSTA

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Oinsa mak lee Bıblia ho “lianneineik” ajuda ita?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Oinsa mak ita bele hateneeskritura ne�ebe ita bele uzaatu ajuda ema seluk?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Oinsa mak lee Bıblia beleproteje ita?

7

Page 8: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

8 LIVRU HAKLAKEN

hanoin didi�ak buat ne�ebe ita lee. Kuandu ita leeBıblia ho “lian neineik”, ne�e sei ajuda ita atu ha-noin didi�ak ba parte sira ne�ebe kona duni ita-nia situasaun no ne�ebe fo laran-manas ba ita ihatempu ne�e. Kuandu ita lee liafuan sira, versıku-lu, ka istoria sira hanesan ne�e, lee ho lian neine-ik. Karik hodi temi ho momoos liafuan ida-idak.Se ita halo nune�e, buat ne�ebe ita lee husi Bıbliasei book duni ita-nia laran. Tanbasa mak haloida-ne�e importante? Tanba hodi komprende hodidi�ak Maromak nia konsellu, ne�e sei hametinita-nia hakarak atu halo tuir konsellu ne�e.

5 Lee ho lian neineik sei ajuda ita kuanduita lee livru sira iha Bıblia laran ne�ebe susaratu komprende. Porezemplu, hanoin to�ok situ-asaun tolu tuirmai ne�e. Iha situasaun primei-ru, nu�udar irmaun joven ida hala�o ninia pro-grama atu lee Bıblia, nia lee profesia iha livruOseias. Kuandu nia lee ho lian neineik iha kapı-tulu 4, versıkulu 11 to�o 13, nia para uitoan hodihanoin didi�ak. (Lee Oseias 4:11-13.�) Tanbasa?Nia haree katak versıkulu sira-ne�e kona duni ni-nia situasaun tanba iha eskola nia hetan tenta-saun atu halo sala-fo�er. Nia hanoin didi�ak versı-kulu sira-ne�e no nia dehan: ‘Jeova haree buataat ne�ebe ema halo subasubar. Ha�u lakohi dunihalo Jeova nia laran kanek.’ Irmaun ne�e hame-tin ninia hakarak atu moos nafatin iha dalanmoral.

6 Iha situasaun segundu, irman ida lee profe-sia iha livru Joel, no nia lee kapıtulu 2, versıku-

� Oseias 4:11-13: “11 Sala-fo�er no tua-uvas no tua-uvas ne�ebemidar mak halakon hakarak atu halo buat di�ak. 12 Ha�u-nia povunafatin husu ajuda husi sira-nia maromak ne�ebe halo husi ai, noai-tonka iha sira-nia liman mak kontinua fo-hatene ba sira; tan-ba hahalok sala-fo�er halo sira la hatene atu ba ne�ebe, no tanbasala-fo�er, sira husik ona sira-nia Maromak. 13 Sira hasa�e sakrifı-siu iha foho leten, no iha foho ki�ik sira-nia tutun, sira halo sakri-fısiu, sira mos halo hanesan ne�e iha ai-hun boot nia okos, tanbaninia mahon mak di�ak. Tan ne�e mak imi-nia oan-feto sira halosala-fo�er no imi-nia feto-foun sira rasik mos halo sala-fo�er.”

5-7. Fo to�ok ezemplu oinsa mak lee Maromak nia Liafu-an ho lian neineik bele ajuda ita atu (a) moos nafatiniha dalan moral; (b) ko�alia ho laran-di�ak ba ema seluk;(c) tau fiar nafatin ba Jeova maski hasoru susar.

lu 13. (Lee Joel 2:13.�) Nu�udar nia lee versıkulune�e ho lian neineik, nia hanoin didi�ak kona-baoinsa nia bele halo tuir Jeova, Maromak ne�ebe“laran-di�ak no laran-sadi�a, neineik atu hirus noiha laran-di�ak ne�ebe nakonuho domin”.Nia de-side atu koko halakon ninia toman ne�ebe uza li-afuan goza no hirus kuandu nia ko�alia ba niniala�en no ba ema seluk.

7 Iha situasaun terseiru, hanoin to�ok katakaman kristaun ida foin lakon ninia serbisu nonia hanoin barak kona-ba oinsa nia bele fo buatne�ebe ninia feen no oan sira presiza. Iha Naum1:7, nia lee ho lian neineik katak Jeova “hatenesira ne�ebe buka protesaun iha nia” no nia hane-san “fatin seguru iha tempu susar”. Liafuan sira-ne�e fo kmaan duni ba nia. Nia sente Jeova niadomin no tan ne�e nia la hanoin barak ona. Tuir-mai, nia lee ho lian neineik versıkulu 15. (LeeNaum 1:15.�) Ita-nia irmaun ne�e haree katakhodi haklaken liafuan di�ak iha tempu susar, niahatudu katak nia haree duni Jeova nu�udar fatinseguru.Nu�udar irmaun ne�e haka�as an atu bukaserbisu, nia mos aproveita nia tempu no apoiagrupu haklaken iha loron baileet.

8 Irmaun-irman na�in-tolu ne�ebe foin temi ihaleten, sira hetan buat di�ak husi livru balu ihaBıblia laran ne�ebe dala ruma susar atu kom-prende. Nu�udar ita estuda livru Oseias, Joel, noNaum ho hakarak atu aprende liutan, ita mossei hakarak atu lee ho lian neineik versıkulu siraseluk husi livru sira-ne�e. Hanoin to�ok kona-bamatenek ne�ebe ita bele hetan hodi lee liafuansira ne�ebe profeta sira-ne�e hakerek! Maromaknia Liafuan nakonu ho matadalan ne�ebe hane-

� Joel 2:13: “No lees imi-nia fuan-laran, la�os imi-nia roupa;no fila fali ba Jeova imi-nia Maromak, tanba nia laran-di�ak nolaran-sadi�a, neineik atu hirus no iha laran-di�ak ne�ebe nakonuho domin, no nia sente triste duni ho susar ne�ebe atu mosu.”� Naum 1:15: “Haree! Ain sira husi ema ne�ebe lori liafuan

di�ak iha foho sira, ne�ebe haklaken dame. Oh, Juda, tuir o-niaselebrasaun sira. Kumpre o-nia juramentu; tanba sei la iha onaema aat ne�ebe sei mai atu halo aat ba o. Sira hotu sei lakonduni.”

8. Fo to�ok ezemplu kona-ba fatuk-murak ne�ebe ita rasikhetan tiha ona hodi lee Bıblia.

Page 9: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

15 ABR´IL 2013 9

san fatuk-murak. Nune�e, haka�as an atu bukafatuk-murak sira-ne�e. Entaun, mai ita lee Bıbliatomak ho hakarak atu hetan Maromak nia ma-tadalan sira ne�ebe hanesan fatuk-murak.

HAKA�AS AN ATU KOMPRENDE DIDI�AK9 Maski importante atu lee parte balu husi Bı-

blia loroloron, maibe ita mos hakarak atu hetanmatenek no komprende didi�ak Maromak niahakarak. Tan ne�e, di�ak atu uza ita-nia livru siraatu buka informasaun kona-ba ema, fatin, no is-toria sira ne�ebe ita lee. Ka se ita hakarak hateneoinsa mak Bıblia nia hanorin ruma bele ajudaita iha ita-nia moris, ita bele husu katuas kon-gregasaun nian ka irmaun-irman seluk ne�ebeiha esperiensia barak ona atu ajuda ita. Atu ha-tudu tansa mak importante tebes atu kompren-de didi�ak Maromak nia hakarak, mai ita hanoinkona-ba Apolo nia ezemplu, mane kristaun idane�ebe moris iha apostolu sira-nia tempu.

9. Oinsa mak ita bele komprende di�ak liutan Maromaknia hakarak?

10 Apolo mak ema judeu kristaun ne�ebe “ha-tene loloos eskritura sira” no haklaken ho“laran-manas”. Livru Apostolu konta kona-bania hodi dehan: “Nia ko�alia no hanorin momooskona-ba Jesus, maski nia hatene de�it Joao niabatizmu.” Maski Apolo hanorin ema kona-babatizmu ne�e, maibe ida-ne�e mak hanorin ne�e-be tuan ona. Kuandu kaben-na�in naran Priscilano

´Aquila rona Apolo hanorin iha

´Efeso, “sira

haketak nia no fo-hatene didi�ak ba nia Dalan lo-loos”. (Apos 18:24-26) Oinsa mak ida-ne�e ajudaApolo?

11 Depois haklaken tiha iha´Efeso, Apolo ba

Akaia. Bıblia hatete: “To�o tiha ne�eba, nia fo tu-lun maka�as ba sira ne�ebe fiar tanba grasa. Niako�alia maka�as hasoru ema judeu sira-nia hano-rin iha ema hotu nia oin, hodi hatudu husi Eskri-tura katak Mesias mak Jesus.” (Apos 18:27, 28)

10, 11. (a) Ajuda saida mak Apolo hetan atu bele hakla-ken iha dalan di�ak liutan? (b) Saida mak ita aprende husiistoria kona-ba Apolo? (Haree kaixa ho tıtulu “Ita hano-rin lia-loos ne�ebe sai moos liu ka lae?”)

Tanba ita lakohi fahe ba ema hanorin ne�ebe tuan ona, ita ha-karak duni atu hatene hanorin husi Bıblia ne�ebe sai moos liu.Hodi hanoin kona-ba ne�e, oinsa mak ita hatan pergunta siratuirmai ne�e?

ˇ Jesus hanoin kona-ba se kuandu nia ko�alia kona-ba“jerasaun ne�e” iha Mateus 24:34?—Livru Haklaken,15 Abrıl 2010, pajina 10-11.ˇ Bainhira mak serbisu atu haketak “bibi-malae husibibi-timur” ne�ebe temi iha Mateus 25:32 sei hahu?—Menara Pengawal, 15 Outubru 1995, pajina 21-23.ˇ Hanesan temi iha Lucas 21:26, bainhira mak “emasira sei mate [“monu”, MF] tanba de�it ta�uk, hodi hanoinsaida mak sei mosu iha raiklaran”?—Menara Pengawal,15 Fevereiru 1994, pajina 19-20.

Hodi lee Bıblia loroloron no estuda ho didi�ak, ita bele ajudaema seluk atu hatene lia-loos ne�ebe Jeova halo sai moos liutaniha ita-nia tempu.—Prov 4:18.

ITA HANORIN LIA-LOOS NE�EB´E SAI MOOS LIU KA LAE?

Apolo simu ajudaatu bele haklaken iha

dalan di�ak liutan

Page 10: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

10 LIVRU HAKLAKEN

Iha tempu ne�e, Apolo bele ona esplika ho loloosbatizmu kristaun nian katak sa. Tanba nia kom-prende di�ak liutan, nia “fo tulun maka�as” baema foun sira atu la�o ba oin iha adorasaun ne�e-be loos. Saida mak ita aprende husi istoria ne�e?Hanesan Apolo, ita mos haka�as an atu kom-prende buat ne�ebe ita lee iha Bıblia. Maibe itamos presiza simu ho haraik-an kuandu irmaunka irman ne�ebe iha esperiensia liu fo ideia maiita kona-ba oinsa ita bele hanorin Maromak niaLiafuan iha dalan di�ak liutan.

UZA BUAT NE�EB´E ITA APRENDE

ATU AJUDA EMA SELUK12 Hanesan Priscila,

´Aquila, noApolo, ita mos

bele ajuda ema seluk. Kuandu matadalan rumane�ebe ita fo ba ema foun ajuda nia atu hadi�abuat ne�ebe hanetik nia atu la�o ba oin iha lia-loos, ne�e halo ita sente oinsa? Ka nu�udar katu-as kongregasaun nian, Ita sente oinsa se malukfiar-na�in ida hato�o obrigadu ba Ita tanba konse-llu husi Bıblia ne�ebe Ita fo ba nia ajuda nia atuhasoru situasaun susar iha ninia moris? Klarukatak hodi uza Maromak nia Liafuan atu ajudaema seluk hadi�a sira-nia moris, ne�e lori duniksolok ba ita.� Haree to�ok oinsa mak ita mosbele halo ida-ne�e.

13 Iha profeta Elias nia tempu, ema Israel ba-rak laran-rua atu halo desizaun ne�ebe metinkona-ba adorasaun loos ka adorasaun falsu. Eli-as nia konsellu ba ema Israel iha tempu ne�ebamos bele ajuda estudante Bıblia ne�ebe dada anatu la�o ba oin iha dalan espiritual. (Lee 1 Reis18:21.�) Hanoin to�ok kona-ba situasaun seluk

� Klaru katak ita lakohi uza konsellu husi Bıblia atu obrigaema halo buat ruma ka halo sira sente laran-susar. Ita hakarakhalo tuir Jeova hodi hatudu pasiensia no laran-di�ak ba ita-nia es-tudante Bıblia.—Sal 103:8.� 1 Reis 18:21: “Elias hakbesik ba povu no hatete: ‘To�o bainhi-

ra mak imi kaer metin ba opiniaun rua ne�ebe la hanesan? SeJeova mak Maromak ne�ebe loos, halo tuir nia ba, maibe se Baalmak Maromak ne�ebe loos, ba halo tuir nia.’ No povu la ko�aliaatu hatan ba nia.”

12, 13. Fo to�ok ezemplu oinsa mak uza Maromak nia Li-afuan ho matenek bele ajuda estudante Bıblia atu la�o baoin iha lia-loos.

tuirmai ne�e: Se ema ida ne�ebe iha interese balia-loos, ta�uk kona-ba buat ne�ebe ninia kolegaka famılia halo ba nia, karik ita bele hametin ni-nia hakarak atu adora Jeova hodi uza eskrituraiha Isaıas 51:12, 13.�—Lee.

14 Klaru katak kuandu ita lee Bıblia, ita hetanliafuan barak ne�ebe bele anima, korrije, ka ha-metin ita. Maibe karik Ita husu: ‘Oinsa mak ha�ubele hanoin-hetan eskritura ruma kuandu ha�upresiza?’ Xave mak lee Bıblia loroloron, no ha-noin kle�an kona-ba buat ne�ebe ita lee. Hodi halonune�e, ita sei rai hela iha ita-nia laran liafuan ba-rak husi Bıblia, no Jeova nia espıritu santu seiajuda ita atu hanoin fila fali liafuan sira-ne�e ku-andu ita presiza.—Mc 13:11; lee Joao 14:26.�

15 Ita mos bele halo tuir Liurai Salomao niaezemplu hodi husu Jeova iha orasaun atu fo itamatenek atu bele hala�o ita-nia knaar sira ihakongregasaun ho didi�ak. (2 Cron 1:7-10) Hane-san profeta sira halo iha tempu uluk, ita mos pre-siza buka didi�ak konesimentu ne�ebe loos husiBıblia kona-ba Jeova no ninia hakarak. (1 Ped 1:10-12) Apostolu Paulo anima Timoteo haka�as anatu “hatene loloos doutrina fiar nian no doutri-na di�ak”. (1 Tim 4:6) Hodi halo nune�e, ita sei aju-da ema seluk iha dalan espiritual, no iha tempuhanesan, ita mos sei hametin ita-nia fiar.

LEE B´IBLIA BELE PROTEJE ITA

16 Ema judeu sira iha sidade Bereia, rai-

� Isaıas 51:12, 13: “12 . . . ‘Entaun, tansa mak o tenke ta�uk baema ne�ebe sei mate, ema nia oan-mane ne�ebe hanesan de�it hodu�ut ne�ebe matak? 13 No tansa mak o haluha Jeova, Ida ne�ebekria o, Ida ne�ebe halo lalehan no rai . . . ?’ ”� Oinsa se ita hanoin-hetan liafuan importante ruma husi Bı-

blia maibe ita haluha livru, kapıtulu, no versıkulu? Hodi buka li-afuan ne�e husi ındise iha pajina ikus sira husi Bıblia tradusaunMundu Foun iha lia-indonezia ka portuges, ka Watchtower Libraryiha komputador, ita sei hetan eskritura ne�ebe ita buka.

14. Saida mak sei ajuda ita atu hanoin-hetan eskrituraruma kuandu ita presiza atu ajuda ema seluk?15. Saida mak sei ajuda ita komprende Maromak nia Li-afuan di�ak liutan?16. (a) Oinsa mak “buka-hatene didi�ak eskritura loron-loron” ajuda ema Bereia sira? (b) Tanbasa mak lee Bıblialoroloron importante ba ita ohin loron?

Page 11: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

Masedonia, iha toman atu “buka-hatene didi�akeskritura loron-loron”. Kuandu Paulo haklakenliafuan di�ak ba ema judeu sira-ne�e, sira kompa-ra ninia liafuan ho buat ne�ebe sira hatene onahusi Eskritura. Rezultadu mak saida? Sira ba-rak fiar katak buat ne�ebe Paulo hanorin maklia-loos, no sira sai “fiar-na�in”. (Apos 17:10-12)Ida-ne�e hatudu katak lee Bıblia loroloron, belehametin ita-nia fiar ba Jeova. Fiar hanesan ne�eimportante duni ba ita-nia salvasaun hodi belemoris iha mundu foun.—Ebr 11:1.

17 Paulo esplika katak ita presiza fiar, domin,no esperansa. Nia hatete: “Ita tau fiar [no do-min] nu�udar ita-nia hatais besi funu nian, no es-peransa kona-ba maksoin atu taka ita-nia ulun.”(1 Tes 5:8) Soldadu ida presiza proteje ninia fuanhusi inimigu. Nune�e mos, ita presiza proteje ita-nia laran husi sala nia kbiit. Saida mak akontesese Maromak nia atan ida hametin ninia fiar baJeova nia promesa sira, hadomi Jeova no emaseluk? Klaru katak atan ne�e sei halo ninia “ha-tais besi funu nian” forte liu. Nia sei la halo buatruma ne�ebe Jeova la gosta.

18 Paulo mos ko�alia kona-ba buat ne�ebe takaita-nia ulun, katak ita-nia “esperansa kona-bamaksoin”. Iha tempu Bıblia, soldadu sira tau ka-pasete atu proteje sira-nia ulun. Nune�e mos,hodi hametin ita-nia esperansa ba Jeova nia kbi-it atu salva ita, ita-nia esperansa ne�e sei protejeita-nia hanoin no ajuda ita atu la simu “filozofia”oioin husi ema ne�ebe kontra lia-loos. (2 Tim 2:16-19) Ita-nia esperansa mos sei ajuda ita atu lasimu kuandu ema seluk book ita atu halo haha-lok aat ruma ne�ebe Jeova la gosta.

XAVE ATU HETAN SALVASAUN19 Tanba ita besik daudauk ba mundu aat ne�e

nia rohan, ita presiza liutan atu sadere ba Jeova

17, 18. (a) Oinsa mak fiar ne�ebe metin no domin baMaromak proteje ema kristaun nia laran? (b) Oinsa makesperansa proteje ita husi perigu?19, 20. Tanbasa mak ita hafolin Jeova nia Liafuan? Oin-sa mak ita hatudu ida-ne�e? (Haree kaixa ho tıtulu “Jeovafo buat ne�ebe ha�u presiza duni”.)

nia Liafuan. Konsellu ne�ebe ita hetan husi Bı-blia, ajuda ita atu hadi�a ita-nia hahalok aat noatu luta hasoru ita-nia hakarak atu halo sala. HoBıblia nia ajuda, ita sei bele tahan hasoru tenta-saun husi Satanas no mundu aat ne�e. Matada-lan sira iha Jeova nia Liafuan sei ajuda ita atu la�onafatin iha dalan ne�ebe lori ita ba moris.

20 La haluha katak Maromak Jeova hakarak“ema hotu hetan maksoin”. “Ema hotu” ne�e, in-klui Jeova nia atan sira, no mos ema ne�ebe itaajuda kuandu hala�o serbisu haklaken no hano-rin. Maibe ema hotu ne�ebe hakarak hetan sal-vasaun tenke “simu matenek kona-ba lia-loos”.(1 Tim 2:4) Tan ne�e, lee Bıblia no halo tuir ni-nia hanorin mak importante duni atu bele hetansalvasaun iha loron ikus sira-ne�e. Sin, kuanduita lee Bıblia loroloron, ita hatudu katak ita ha-folin duni lia-loos husi Jeova nia Liafuan.—Joao17:17.

‘JEOV´A F

´O BUAT NE�EB

´E

HA�U PRESIZA DUNI’Irman joven ida hakerek: “Husi ma-

tadalan hotu ne�ebe Jeova fo mai ita,ida ne�ebe book liu ha�u-nia moris makmatadalan atu lee Bıblia loroloron. Ha�ukomesa lee Bıblia iha tinan ne�ebe ha�ubesik atu ramata eskola sekundaria,no iha tinan rua nia laran ha�u kon-sege lee Bıblia tomak. Durante tempune�e, iha Jeova nia Liafuan ha�u hetanbuat ne�ebe ha�u presiza atu deside sa-ida mak ha�u sei halo iha ha�u-nia mo-ris. Agora ha�u lee Bıblia ba dala segun-du, maibe ha�u sente katak buat ne�ebeha�u lee hanesan uluk ha�u nunka lee.Lee Bıblia ba dala segundu halo ha�uhaksolok hanesan kuandu ha�u lee badala primeiru! Ha�u kontente tebes tan-ba Jeova iha kbiit atu fo buat ne�ebeha�u presiza duni.”

15 ABR´IL 2013 11

Page 12: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

12 LIVRU HAKLAKEN

ANTES estudante Bıblia bele komesa haklaken hamutuk hokongregasaun, nia presiza hatudu katak nia fiar duni Bıblianu�udar Maromak nia Liafuan.� Tuir loloos, ita hotu presi-za hatudu liuhusi buat ne�ebe ita halo no ko�alia katak itafiar Bıblia. Kuandu ita tau fiar tomak ba Bıblia no aprendeatu uza Bıblia ho didi�ak iha serbisu haklaken, ita bele ajudaema seluk atu hatene Maromak Jeova no atu bele hetan sal-vasaun.

2 Kuandu apostolu Paulo hakerek ba Timoteo, nia hatuduoinsa Maromak nia Liafuan mak importante duni, nia ha-tete: “Laran-metin ba buat ne�ebe o hatene ona.” “Buat ne�e-be o hatene ona” ne�ebe Paulo temi iha ne�e mak kona-balia-loos husi Bıblia ne�ebe book Timoteo atu tau fiar ba liafu-an di�ak. Nune�e mos ohin loron, lia-loos sira-ne�e book ita-nia moris, no kontinua ajuda ita atu iha matenek hodi bele“hetan maksoin”. (2 Tim 3:14, 15) Paulo nia liafuan iha ver-sıkulu tuirmai hatudu katak Bıblia mai husi Maromak. Mai-be ita mos bele aprende buat seluk tan husi liafuan sira iha2 Timoteo 3:16. (Lee.) Ita sei ko�alia kona-ba liafuan sira ihaversıkulu ne�e hodi hametin liutan ita-nia fiar katak hanorinhotu husi Jeova mak “loos”.—Sal 119:128.

“DI�AK ATU HANORIN”3 Jesus hatete ba nasaun Israel: “Ha�u haruka ba imi pro-

feta no ema matenek no mestre sira.” (Mt 23:34, MF) Ihane�e Jesus ko�alia kona-ba ninia dixıpulu sira ne�ebe nia ha-

� Haree livru Diorganisasi untuk Melakukan Kehendak Yehuwa, pajina 79.

1. Tanbasa mak importante atu ita tau fiar tomak ba Maromak nia Li-afuan?2. Tanbasa mak ita tenke ‘laran-metin ba buat ne�ebe ita hatene ona’?3-5. (a) Rona tiha Pedro nia diskursu, saida mak mak ema-lubun halo?Tanbasa? (b) Tanbasa mak ema barak iha Tesalonika simu lia-loos?(c) Ohin loron, ema barak gosta saida kona-ba ita-nia serbisu hakla-ken?

UZA MAROMAKNIA LIAFUAN ATUAJUDA ITA-NIA ANNO EMA SELUK

“Ha�u haree Ita-niamandamentu hotu makloos kona-ba buathotu.”—SAL 119:128.

OINS´

A ITA HAT´

AN?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Oinsa mak ita bele uza Bıbliaiha dalan di�ak liutan kuanduita hanorin?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Halo loos buat ruma katak sa?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Oinsa mak katuas sira ihakongregasaun no inan-amanbele fo dixiplina tuir buatne�ebe loos?

Page 13: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

norin atu uza Eskritura iha sira-nia serbisu ha-klaken. Iha Pentekostes 33, ema ida husi “mes-tre” sira-ne�e mak apostolu Pedro. Nia hato�o dis-kursu iha ema-lubun nia oin iha Jerusalem nonia temi liafuan balu husi Eskritura Lia-Ebraiku.Rona tiha oinsa mak Pedro esplika liafuan sira-ne�e, ema barak “sira-nia laran taridu”, no siraarrepende sala ne�ebe sira halo uluk. Maizume-nus ema na�in-3.000 husu perdua husi Maromakno sai ema kristaun.—Apos 2:37-41.

4 Mestre ida seluk tanmak apostolu Paulo. Niahaklaken liafuan di�ak iha fatin sira ne�ebe dookhusi Jerusalem. Porezemplu, iha rai-Masedoniania sidade ida naran Tesalonika, nia ko�alia baema judeu sira ne�ebe hala�o adorasaun iha sina-goga. Loron Sabadu tolu tuituir malu, Paulo ha-norin “sira husi Eskritura, hodi hateten no hatu-du katak Mesias tenke terus no moris hi�as husimate”. Rezultadu mak saida? “Sira balun fiar . . .nune�e mos ema gregu barak.”—Apos 17:1-4.

5 Ohin loron, dalan ne�ebe Maromak nia atansira uza Bıblia book duni ema barak. Porezem-plu, kuandu uma-na�in ida husi rai-Suisa ronatiha ita-nia irman ida lee eskritura ba nia, uma-na�in ne�e husu ba nia: “Imi mai husi ne�ebe?” Ir-man hatan: “Ha�u ho ha�u-nia kolega mak Teste-muna ba Jeova.” Uma-na�in ne�e hatete: “Tuirloloos, ha�u tenke hatene nanis ona, tanba sela�os Testemuna ba Jeova, se tan mak mai ihaha�u-nia uma atu lee Bıblia?”

6 Oinsa mak ita bele uza Bıblia iha dalan di�akliutan kuandu ita hanorin? Se ita hetan kna-ar atu hato�o diskursu iha kongregasaun, di�akatu uza eskritura husi Bıblia. Duke esplika de�itliafuan importante ka lee eskritura husi ita-nianota, di�ak liu atu loke Bıblia no lee eskritura,no husu rona-na�in sira mos atu halo nune�e. Nomos, uza tempu atu esplika ho didi�ak eskrituraiha dalan ne�ebe ajuda rona-na�in atu hakbesikliutan ba Jeova. Duke gasta tempu hodi uza ilus-

6, 7. (a) Oinsa mak sira ne�ebe hato�o diskursu iha kon-gregasaun bele uza Bıblia iha dalan di�ak liutan? (b) Tan-basa mak importante atu uza eskritura sira ho didi�ak ku-andu ita estuda Bıblia ho ema?

trasaun ne�ebe susar atu komprende ka kontade�it esperiensia sira ne�ebe halo rona-na�in ham-nasa, di�ak liu uza tempu ne�e atu esplika ho kla-ru Maromak nia Liafuan.

7 Kuandu ita estuda Bıblia ho ema seluk, sa-ida mak ita presiza hanoin-hetan? Ita lakohi atuhusik de�it eskritura sira ne�ebe temi iha livrune�ebe ita uza atu estuda. Husu ita-nia estudanteBıblia atu lee eskritura sira, no kuandu ita es-plika eskritura sira ajuda nia atu komprende.Oinsa mak ita bele halo ida-ne�e? Ita la presizako�alia naruk atu esplika, maibe ita bele fo laran-manas ba nia atu fo sai ninia hanoin. Duke fo-hatene ba nia saida mak nia tenke fiar ka saidamak nia tenke halo, di�ak liu husu pergunta sirane�ebe sei ajuda nia atu hatene rasik saida maknia tenke halo.�

“DI�AK . . . ATU HALAKONHANORIN NE�EB

´E LA LOOS”

8 Iha kongregasaun, katuas kristaun sira makiha responsabilidade “atu halakon hanorin ne�e-be la loos”, ka korrije ema ne�ebe “metin basala”. (1 Tim 5:20; Tito 1:13) Maibe importantemos ba ita atu korrije ita-nia an rasik. Paulomak ema kristaun ida ne�ebe iha laran moos.(2 Tim 1:3) Maski nune�e, nia hakerek: “Ha�u ha-ree iha ha�u-nia liman ain buat seluk tan ne�ebehalo funu hasoru ukun-fuan iha ha�u-nia laran,hodi kesi ha�u metin ba ukun-fuan sala nian.”Ita sei ko�alia kona-ba saida mak Paulo halo atubele luta hasoru ninia fraku ka sala.—Lee Roma7:21-25.

9 Maski Paulo la fo-hatene kona-ba fraku sa-ida mak nia luta hasoru, maibe nia hakerek baTimoteo katak uluk nia mos ema ne�ebe “ha-teten liafuan aat”. (1 Tim 1:13) Antes Paulo

� Kuandu Jesus hanorin ema, dala barak nia husu ba sira: ‘Imihanoin oinsa?’ Tuirmai, nia hein sira atu hatan.—Mt 18:12; 21:28;22:42.

8. Paulo luta hasoru saida iha ninia laran?9, 10. (a) Paulo haka�as an atu luta hasoru fraku saidade�it? (b) Saida mak ajuda Paulo atu luta hasoru niniafraku?

15 ABR´IL 2013 13

Page 14: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

14 LIVRU HAKLAKEN

sai ema kristaun, nia kontra maka�as ema kris-taun sira, no nia fo sai ninia sentimentu ba sirahodi hatete: “Ha�u laran-nakali tebetebes hasorusira.” (Apos 26:11) Maski ikusmai Paulo apren-de atu kontrola ninia hirus, maibe dala ruma nianafatin sente susar atu kontrola ninia sentimen-tu no ninia liafuan. (Apos 15:36-39) Saida makajuda Paulo atu bele halo ida-ne�e?

10 Kuandu Paulo hakerek karta ba ema kris-taun sira iha Korinto, nia fo-hatene buat ne�ebenia halo atu korrije ninia an. (Lee 1 Korinto 9:26,27.) Nia halo duni buat ruma atu manan hasoruninia fraku sira. Ita bele fiar katak Paulo bukakonsellu iha Maromak nia Liafuan, husu Jeo-va atu ajuda nia halo tuir konsellu sira-ne�e, nohaka�as an atu hadi�a ninia hahalok.� Ita beleaprende husi Paulo nia ezemplu ne�e tanba itamos iha fraku sira ne�ebe ita tenke luta hasoru.

11 Ita labele para atu luta hasoru ita-nia fra-ku sira. Tan ne�e, ita presiza “koko” nafatin ita-nia an atu hatene se ita loloos la�o iha dalan lia-loos nian ka lae. (2 Kor 13:5) Kuandu ita leeeskritura ruma, hanesan Koloso 3:5-10, ita belehusu ba ita-nia an: ‘Ha�u haka�as an duni atu ohohakarak aat isin nian ka ha�u sai fraku ona ihadalan moral? Kuandu ha�u uza internet no sıtiuaat ruma mosu, ha�u lalais atu taka kedas sıtiune�e ka ha�u uza tempu atu buka sıtiu sira ne�e-be ladi�ak?’ Hodi halo tuir konsellu husi Maro-mak nia Liafuan, ne�e sei ajuda ita atu nafatin“matan-moris no oin-moos”.—1 Tes 5:6-8.

“DI�AK . . . ATU SAI MATADALANBA EMA NIA MORIS”

12 Liafuan gregu ne�ebe tradus nu�udar “sai

� Iha Paulo nia karta sira, ita bele hetan konsellu barak ne�e-be ajuda ita atu luta hasoru ita-nia fraku sira. (Rom 6:12; Gal 5:16-18) Ita bele fiar katak konsellu sira ne�ebe Paulo fo ba ema se-luk, nia rasik mos halo tuir.—Rom 2:21.

11. Oinsa mak ita bele “koko” nafatin ita-nia an atu ha-tene se ita loloos la�o iha dalan lia-loos nian ka lae?12, 13. (a) Halo loos buat ruma katak sa? Oinsa mak itabele halo tuir Jesus nia ezemplu kona-ba halo loos buatruma? (b) Se ita presiza halo loos buat ruma ho ema se-luk, liafuan hanesan saida mak ita labele ko�alia?

matadalan ba ema nia moris” mos katak haloloos buat ruma, korrije ka hadi�a buat ruma.Dala ruma ita presiza halo loos buat ruma kuan-du ema komprende sala buat ne�ebe ita halo kahatete. Porezemplu, kuandu ulun-na�in sira husirelijiaun judeu kesar katak Jesus hatudu laran-di�ak ba ema “publikanu no maksalak sira”, Je-sus hatan ba sira: “La�os sira ne�ebe isin-di�akmak kuran doutor, maibe sira ne�ebe moras. Imibuka-hatene liafuan ne�e katak sa: ‘Ha�u haka-rak laran-luak, la�os sakrifısiu.’ ” (Mt 9:11-13) Holaran-di�ak no pasiensia Jesus esplika Maromaknia liafuan ba ema hotu. Tan ne�e, ema sira ne�e-be haraik-an hatene Jeova nu�udar “Maromakne�ebe laran-sadi�a no laran-luak, neineik atu hi-rus no nakonu ho laran-di�ak no lia-loos”. (

ˆEx

34:6) Tanba Maromak nia Oan haka�as an atu“halo loos” ema nia hanoin, ema barak tau fiarba liafuan di�ak.

13 Jesus nia ezemplu hanorin ita oinsa atuajuda ema seluk. Matadalan iha 2 Timoteo 3:16 la dehan katak ita tenke ko�alia maka�as kaho hirus ba ema seluk hodi halo loos sira-niahanoin. Bıblia nunka fo direitu ba ita atu ko�a-lia ba ema seluk hodi la hanoin sira-nia senti-mentu. Se ita kritika ka ko�alia maka�as ba emaseluk, ita-nia liafuan sei sai hanesan “sona hosurik”. Ita sei halo sira-nia laran kanek no ka-rik ita-nia liafuan sei la lori buat di�ak ba sira.—Prov 12:18.

14 Oinsa mak ita bele hatudu pasiensia nolaran-di�ak kuandu ita uza Bıblia atu halo loosbuat ruma? Hanoin to�ok katak kaben-na�in ne�e-be haksesuk malu beibeik husu katuas kristaunida atu ajuda sira. Saida mak katuas kristaunne�e sei halo? Nia labele todan ba sorin, no nialabele fo ninia opiniaun rasik kona-ba sira-niaproblema. Duke halo ida-ne�e, nia tenke uza Bı-blia nia matadalan atu ajuda sira komprendesaida mak sira bele halo atu hapara haksesuk

14-16. (a) Oinsa mak katuas sira bele ajuda ema selukatu rezolve sira-nia problema? (b) Tanbasa mak impor-tante ba inan-aman sira atu uza Bıblia nia matadalan atuhalo loos buat ruma kona-ba sira-nia oan?

Page 15: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

15 ABR´IL 2013 15

malu. Karik nia uza matadalan sira iha kapıtu-lu 3 husi livru Hala�o Moris ne�ebe Kontente nu�udarFamılia. Nu�udar sira ko�alia hamutuk kona-bamatadalan sira-ne�e, karik la�en no feen ne�e seihatene katak sira presiza halo mudansa ruma.Liutiha tempu balu, katuas ne�e sei husu kaben-na�in ne�e se sira-nia situasaun sai di�ak liu kalae, no se presiza nia sei fo ajuda liutan.

15 Oinsa mak inan-aman bele ajuda sira-niaoan atu halo loos buat ruma? Hanoin to�ok katakita-nia oan-feto joven halo kolega ho ema ne�ebeladun di�ak. Primeiru, ita presiza hatene liutankona-ba ninia kolega ne�e. Depois, se ita nafa-tin sente katak ninia kolega ne�e ladun di�ak, en-taun ita bele ko�alia ho ita-nia oan. Ita bele uzamatadalan balu husi Bıblia ne�ebe ita hetan ihalivru Pertanyaan Kaum Muda—Jawaban yang Prak-tis, Jilid 2. Depois, durante loron balu ita presizagasta tempu ho nia. Ita mos bele haree se nianafatin sente kontente kuandu nia ba haklakenka kuandu nia hamutuk ho ita-nia famılia. Se ita

hatudu pasiensia no laran-di�ak kuandu ko�aliaba ita-nia oan, nia sei sente katak ita hadomi niano hanoin ninia di�ak. Ida-ne�e sei book nia atuhalo tuir ita-nia konsellu kona-ba kolega sira noatu hadook an husi desizaun ne�ebe sala.

16 Ita mos bele hatudu pasiensia no laran-di�ak kuandu ita anima ema ne�ebe sente laran-susar kona-ba sira-nia saude, ka laran-tun tanbafoin lakon serbisu, ka sente susar atu simu ha-norin ruma husi Bıblia. Hodi uza matadalan sirahusi Maromak nia Liafuan atu halo loos buatruma, ida-ne�e sei lori buat di�ak barak ba itahotu.

“DI�AK . . . ATU HANORINSIRA SAI SANTU”

17 Bıblia hatete: “Loos duni, kastigu [ka “dixi-plina”, MF] naran de�it todan liu iha nia tempu,no halo ita la haksolok; maibe kastigu liu tiha,nia fo fuan dame no justisa ba sira ne�ebe simu

17. Tanbasa mak ita presiza simu dixiplina?

Kuandu inan-aman ho laran-di�ak uza Bıblia atu halo loos buat ruma kona-basira-nia oan, ida-ne�e bele ajuda oan sira atu sees husi problema boot(Haree paragrafu 15)

Page 16: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

16 LIVRU HAKLAKEN

tiha nia.” (Ebr 12:11) Ema kristaun barak ne�ebesai boot iha lia-loos, dehan katak dixiplina ne�e-be sira hetan husi inan-aman ajuda duni sira.Nune�e mos, kuandu ita simu dixiplina husi Jeo-va liuhusi katuas sira iha kongregasaun, ida-ne�eajuda ita atu la�o nafatin iha dalan ne�ebe lori itaba moris.—Prov 4:13.

18 Oinsa mak inan-aman no katuas sira ihakongregasaun bele fo dixiplina iha dalan ne�ebedi�ak? Jeova hatete katak ita presiza fo dixiplina“atu hanorin sira sai santu”. Iha lia orijinal, lia-fuan ne�e mos katak “fo dixiplina tuir justisa, kabuat ne�ebe loos”. (2 Tim 3:16) Ne�e hatudu ka-tak ita tenke uza matadalan husi Bıblia kuanduita fo dixiplina ba ema seluk. Matadalan impor-tante ida husi Bıblia mak iha Proverbios 18:13,ne�ebe dehan: “Kuandu ema ruma fo respostaba kazu ruma antes rona, ema ne�e beik-teenno hamoe ninia an.” Tan ne�e, se ema fo-hateneba katuas sira katak ema ida iha kongregasaunhalo sala boot ruma, katuas sira tenke buka-hatene didi�ak uluklai buat hotu kona-ba situ-asaun ne�e antes sira fo dixiplina. (Deut 13:14)Depois mak sira bele fo dixiplina tuir justisa, kabuat ne�ebe loos.

19 Liutan ne�e, Bıblia hatete ba katuas sira atufo dixiplina ho “laran-kmaus”. (Lee 2 Timoteo 2:24-26.) Maski ema ida ne�ebe halo sala bele ha-fo�er Maromak nia naran ka hakanek ema se-luk, maibe se katuas ida fo konsellu ba nia holaran-hirus, ida-ne�e sei la ajuda ema ne�e. Katu-as sira presiza banati-tuir Maromak hodi ko�aliaho laran-di�ak ba ema ne�ebe halo sala, ida-ne�ebele book nia atu arrepende an.—Rom 2:4.

20 Inan-aman sira mos tenke halo tuir Bıbliania matadalan kuandu sira fo dixiplina ba sira-nia oan. (Ef 6:4) Porezemplu, aman sei halo sa-

18, 19. (a) Tanbasa mak konsellu iha Proverbios 18:13importante tebes ba katuas sira ne�ebe presiza fo dixi-plina? (b) Kuandu katuas sira fo konsellu ho domin nolaran-maus, ida-ne�e bele lori rezultadu saida?20. Kuandu inan-aman sira fo dixiplina ba sira-nia oan,sira presiza halo tuir matadalan saida de�it?

ida kuandu ema ruma hatete katak ninia oanhalo sala ida? Antes aman ne�e fo kastigu baninia oan, ulukliu nia tenke buka-hatene saidamak loloos akontese. No mos, iha famılia kris-taun nia uma-laran, labele iha ema ida ne�ebe saihirus maka�as liu to�o halo violensia. Bıblia ha-tete katak Jeova mak “laran-luak no di�ak”, noinan-aman sira presiza banati-tuir Maromakkuandu sira fo dixiplina ba sira-nia oan.—Tgo5:11.

B´IBLIA MAK PREZENTE

FOLIN-BOOT HUSI JEOV´A

21 Maromak nia atan ida husi tempu uluk fo-hatene tansa mak nia hadomi Jeova nia ukun-fuan. (Lee Salmo 119:97-99, 101, 104.�) Hodiestuda Bıblia, nia sai matenek atu kompren-de kona-ba situasaun sira ne�ebe mosu. Kuandunia halo tuir matadalan sira husi Maromak niaLiafuan, ida-ne�e ajuda nia atu hasees an husisala ne�ebe ema barak halo. Nia kontente tebesatu estuda Maromak nia Liafuan no hetan buatdi�ak kuandu nia halo tuir konsellu sira. Nia ha-karak duni atu halo tuir Jeova nia ukun-fuan ihaninia moris tomak.

22 Ita hafolin “Eskritura hotu” ka lae? Bıbliabele ajuda ita atu hametin ita-nia fiar katak Ma-romak sei kumpre ninia hakarak. Bıblia iha kon-sellu barak husi Maromak Jeova ne�ebe bele aju-da ita atu hadook an husi hahalok sala ne�ebelori ba mate. Ita bele uza Bıblia atu ajuda emaseluk la�o iha dalan ne�ebe lori ba moris. Tanne�e, mai ita kontinua uza Bıblia iha dalan sirahanesan ne�e nu�udar ita serbı ita-nia MaromakJeova, ne�ebe matenek no hadomi tebes ita.

� Salmo 119:97-99, 101, 104: “97 Ha�u hadomi tebes Ita-niaukun-fuan! . . . 98 Ita-nia mandamentu halo ha�u matenek liu faliha�u-nia inimigu sira . . . 99 Ha�u iha matenek boot liu fali ha�u-niamestre sira hotu . . .” “101 Husi dalan hotu ne�ebe laloos ha�u la tauha�u-nia ain . . .” “104 Tanba Ita-nia mandamentu sira ha�u hatuduhahalok ho matenek. . . .”

21, 22. Kuandu ita lee Salmo 119:97-99, 101, 104, liafuanida-ne�ebe mak hatudu sai buat ne�ebe ita sente kona-baJeova nia Liafuan?

Page 17: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

ESPERI´

ENSIA

Serbı Maromaktempu-tomak besikSırkulu Polar Artikuba tinan 50

ESPERI´

ENSIA HUSI AILI NO ANNIKKI MATTILA

Ami hatete ba ami-nia kolega ida: “Fasil de�it ba oatu serbı nu�udar pioneiru tanba o-nia inan-amaniha lia-loos no sira apoia o.” Maibe nia hatan:“Rona lai, ita hotu iha Aman hanesan de�it.” Niniaresposta ne�e hanorin ami buat ida ne�ebeimportante, katak ita-nia Aman iha lalehan taumatan ninia atan sira no fo forsa ba sira. Ami-niaesperiensia hatudu katak ida-ne�e mak loos duni.

F I N L´A N D I A

Sodankyl¨a

Pello

Kemi

Kalajoki

Oulu

Kuusamo

HELSINKI

S´ı r k

u luPo l

´a r

´A r t

i ku

Annikki no Aili iha fatin ne�ebe sira serbı daudauk

Page 18: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

18 LIVRU HAKLAKEN

AMI moris iha Ostrobothnia nia parte norte, rai-Finlandia. Ami-nia inan-aman iha oan hamutukna�in-10, ami-nia famılia mak to�os-na�in. Kuandu seiki�ik ami hasoru susar durante iha Funu Mundial Se-gundu. Maski ami hela dook kilometru atus ba atushusi area ne�ebe sira halo funu, maibe rezultadu aathusi funu ne�e mos kona ami-nia moris. Kuandu sirauza bomba atu ataka sidade Oulu no Kalajoki ne�e-be besik ami, ami haree buat mean nakfera iha la-lehan. Ami-nia inan-aman hatete mai ami katak seami haree aviaun funu nian, ami tenke subar kedas.Tan ne�e, kuandu ami-nia maun ida naran Tauno fo-hatene ami kona-ba oinsa mundu ne�e sei sai jardınfurak no sei iha justisa, ida-ne�e book duni ami-nialaran.

Maun Tauno aprende lia-loos hodi lee livru sirahusi Estudante Bıblia sira kuandu nia tinan 14. Tanne�e, nia la simu atu tama militar kuandu Funu Mun-dial Segundu hahu. Nune�e sira hatama nia iha ko-marka no fo-terus maka�as ba nia. Maibe ida-ne�ehametin liutan ninia hakarak atu serbı Jeova, nokuandu sai husi komarka, nia sai laran-manas liu-tan iha serbisu haklaken. Ami-nia maun nia ezem-plu di�ak ne�e, anima ami atu tuir Testemuna sira-nia reuniaun ne�ebe hala�o iha aldeia besik ami. Amimos tuir reuniaun boot sira, maski atu halo ida-ne�eami presiza haka�as an tebes atu rai osan hodi beletuir. Ami suku vizinu sira-nia roupa, kuda liis, nohili ai-fuan amora. Tanba ami mos tenke halo ser-bisu barak iha ami-nia to�os, baibain ami hotu la

bele tuir reuniaun boot hamutuk, entaun ami trokamalu.

Lia-loos ne�ebe ami aprende kona-ba MaromakJeova no ninia hakarak, hametin liutan ami-nia do-min ba nia, nune�e ami na�in-rua hetan batizmu ihatinan 1947. (Annikki ho tinan 15 no Aili ho tinan 17.)Ami-nia biin naran Saimi mos hetan batizmu iha ti-nan hanesan. Ami mos estuda Bıblia ho ami-nia biinida tan naran Linnea, ne�ebe kaben ona. Ikusmai,nia ho ninia famılia mos sai Testemuna ba Jeova. De-pois hetan batizmu, ami planu atu dala ruma foti pi-oneiru estra.

KOMESA SERBISU TEMPU-TOMAKBA MAROMAK

Iha tinan 1955, ami muda ba Kemi, sidade dookiha parte norte. Maski ami na�in-rua serbisu tempu-tomak atu manan osan, ami hakarak nafatin atu saipioneiru. Maibe ami ta�uk uitoan katak ami la beletau matan ba ami-nia presiza. Tan ne�e, ami hanoinatu kontinua ami-nia serbisu hodi bele rai osan. Ihatempu ne�e mak ami ko�alia hamutuk ho ami-nia ko-lega pioneiru ida hanesan temi iha leten. Ninia lia-fuan ajuda ami atu haree katak halo serbisu tempu-tomak ba Jeova la depende ba osan ne�ebe ami rasikmanan ka apoia husi famılia. Maibe buat ne�ebe im-portante liu mak ita sadere ba ita-nia Aman iha la-lehan.

Iha tempu ne�eba, ami iha osan ne�ebe to�o ba ami-nia presiza ba fulan rua nian. Entaun, iha Maiu 1957,

Husi karuk: Matti (aman), Tauno, Saimi, Maria Emilia(inan), Vaino (bebe), Aili, no Annikki iha 1935

Husi karuk: Eeva Kallio, Saimi Mattila-Syrjala,Aili, Annikki, no Saara Noponen iha 1949

Page 19: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

15 ABR´IL 2013 19

ami foti pioneiru estra ba fulan rua iha sidade Pe-llo, Lapland, iha Sırkulu Polar

´Artiku nia leten. Liu-

tiha fulan rua, ami-nia osan sei kompletu hela, tanne�e ami foti pioneiru estra ba fulan rua tan. Liutihafulan rua mos ami-nia osan kompletu nafatin. Ihatempu ne�e, ami hatene katak Jeova tau matan duniami. Liutiha tinan 50 ne�ebe ami serbı nu�udar pio-neiru, osan ne�ebe uluk ami rai hela sei iha nafatin!Kuandu ami hanoin fila fali ba tempu ne�eba, amisente Maromak Jeova hanesan nia kaer ami-nia li-man no dehan: “Keta ta�uk. Ha�u rasik sei ajuda o.”—Isa 41:13.

Iha tinan 1958, ami-nia katuas area nian husu amiatu muda ba Sodankyla, Lapland, atu serbı nu�udarpioneiru tempu-tomak. Iha tempu ne�eba, iha de�itirman ida iha fatin ne�e. Dalan ne�ebe irman ne�e ha-tene lia-loos, kapas tebes. Ninia oan-mane nia esko-la organiza hodi estudante sira ba vizita Helsinki,rai-Filandia nia sidade kapital. Nu�udar estudantesira la�o pasiar iha sidade ne�e, irman ferik ida fo Liv-ru Haklaken ba irman ne�e nia oan-mane tanba nia

mak la�o ikus. No irman ferik ne�e husu joven ne�eatu fo livru ba ninia inan. No nia fo duni, no niniainan hatene kedas katak ida-ne�e mak lia-loos.

Ami aluga kuartu ida iha fabrika ko�a ai nian ihaandar leten. Ami hala�o reuniaun kongregasaun nianiha kuartu ne�e. Foufoun, ami na�in-rua no irmanida seluk ho ninia oan-feto de�it mak tuir reuni-aun. Ami lee hamutuk de�it informasaun ne�ebe es-tuda ba reuniaun. Lakleur, mane ida ne�ebe estudaba tempu balu ho Testemuna ba Jeova muda ba fa-tin ne�e atu serbisu iha fabrika. Nia ho ninia famı-lia hahu atu halibur an hamutuk ho ami-nia grupuki�ik. Ikusmai, mane ne�e ho ninia feen hetan batiz-mu. No irmaun komesa dirije reuniaun sira. Liutanne�e, mane balu ne�ebe mos serbisu iha fabrika hahutuir reuniaun sira no simu lia-loos husi Bıblia. Tinanrua liutiha, ami-nia grupu ki�ik ne�e sai boot to�o saikongregasaun.

SITUASAUN SUSARTanba buat hotu dook, ida-ne�e halo susar ba ami

atu hala�o serbisu haklaken. Iha tempu bailoro, amila�o de�it, sa�e bisikleta, no dala ruma ami hean ro atuba haklaken-fatin. Liuliu ami-nia bisikleta mak aju-da boot ba ami. Ami uza ida-ne�e atu tuir reuniaunboot no atu vizita ami-nia inan-aman, ne�ebe heladook kilometru atus ba atus. Iha tempu malirin, ihadadeer-saan ami sa�e bıs atu ba aldeia ida no tuir-mai ami la�o husi uma ba uma. Kuandu ami hakla-ken hotu tiha iha aldeia ne�e, ami la�o fali ba aldeia

Liutiha tinan 50 ne�ebeami serbı nu�udar pioneiru,osan ne�ebe uluk ami raihela sei iha nafatin!

Atu tuir reuniaun boot ba loron tolu iha Kuopio iha 1952.Husi karuk: Anniki, Aili, no Eeva Kallio

Kaisu Reikko no Aili iha serbisu haklaken

Page 20: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

20 LIVRU HAKLAKEN

tuirmai. Jelu-rahun taka buat hotu, no dala rumaema la hasai jelu-rahun iha dalan. Baibain ami la�ohodi tuir de�it dalan ne�ebe kuda-karreta la�o, mai-be dala ruma jelu-rahun taka fali dalan. Antes tamaba bailoro kuandu ladun malirin ona, jelu-rahun saimamar liu no ami tenke hakat neineik-neineik.

Tanba fatin ne�e malirin tebetebes no sempre ihajelu-rahun, ami sempre hatais faru manas. Ami taustocking mahar ne�ebe halo husi kabas no depois ne�eami tau tan meias rua ka tolu no uza sapatu-botasne�ebe naruk. Maski nune�e, dala barak ami-nia bo-tas sai nakonu ho jelu-rahun. Kuandu ami sa�e ba es-kada uma nian, ami hasai ami-nia botas hodi fakarsai jelu-rahun iha laran. No mos, nu�udar ami la�o,ami-nia faru ninin sai bokon tanba kona jelu-rahun.No kuandu sai malirin liu, faru ninin ne�ebe bokonsai jelu no toos loos hanesan fatuk. Feto ida ne�ebeami haklaken hatete: “Imi iha duni fiar ne�ebe boot,tanba imi prontu halo serbisu ne�e maski tempu ma-lirin tebetebes.” Ami la�o maizumenus kilometru 11atu to�o feto ne�e nia uma.

Tanba haklaken-fatin dook tebes, baibain amitoba de�it iha fatin ne�e. Kuandu atu nakukun ona,ami hahu husu uma-na�in sira se sira iha fatin ba amiatu toba. Uma sira simples de�it, maibe uma-na�insira laran-di�ak ba ami. Sira la fo de�it fatin ba ami atutoba, sira mos fo ai-han ba ami. Baibain, uma-na�info mai ami animal nia kulit nu�udar toba-fatin. Mai-be dala ruma, ami hela iha fatin ne�ebe di�ak tebes.Porezemplu, senora ida ne�ebe iha uma boot ho an-

dar, nia lori ami ba kuartu ida iha leten. Kuartu ne�ekapas tebetebes no kama mos uza hena ne�ebe furakloos. Dala barak ami ko�alia kona-ba Bıblia ho uma-na�in to�o kalan boot. Iha uma ida, uma-na�in ne�ebekaben-na�in toba iha kuartu nia sorin ida no ami ihasorin seluk. Sira troka malu atu husu pergunta, noami ko�alia kona-ba Bıblia ho sira to�o dadeer-saan.

SERBISU NE�EB´E LORI KONTENTE

Maski Lapland mak fatin ne�ebe furak tebetebes,maibe ba ami, ema sira ne�ebe hafolin Maromak Jeo-va mak furak liu. Ami haklaken ba ema barak iha La-pland, inklui mos mane sira ne�ebe muda iha ne�e atuhalo serbisu ko�a ai. Kuandu ami na�in-rua tama ihasira-nia fatin atu haklaken, dala ruma, iha mane ba-rak iha uma ki�ik ida. Mane sira-ne�e simu mensajenhusi Bıblia no kontente atu simu ita-nia livru sira.

Ami iha esperiensia barak ne�ebe kapas. Loronida, relojiu ne�ebe sira tau iha bıs-fatin mak lalais liuminutu lima, entaun kuandu ami to�o fatin ne�e, bısba tiha ona. Nune�e, ami deside atu sa�e bıs seluk atuba aldeia tuirmai. Ami seidauk haklaken iha fatinne�e. Maibe, iha uma primeiru ne�ebe ami haklaken,ami hasoru feto ida no nia hatete: “Oh, imi na�in-ruamai duni, ha�u hein hela imi.” Ami estuda Bıblia honinia biin, no feto ne�e husu ninia biin atu harukaami atu vizita nia iha loron ne�e duni. Maibe, ami lahatene kona-ba ida-ne�e. Ami komesa estuda Bıbliaho nia no mos ninia famılia sira ne�ebe hela besikninia uma. Lakleur depois ne�e, ami estuda ho sira

Ami na�in-rua haklaken hamutuk iha tempu malirin tebes Irmaun-irman balu ne�ebe uluk ami estuda Bıblia

Page 21: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

hotu iha tempu ida de�it, maizumenus ema na�in-12.Ikusmai, feto ne�e no ninia famılia barak sai Teste-muna ba Jeova.

Iha tinan 1965, irmaun sira haruka ami atu ser-bı iha kongregasaun Kuusamo, iha Sırkulu Polar´Artiku nia kraik. To�o agora, ami sei serbı iha kon-gregasaun ne�e. Iha tempu ne�eba, kongregasaunne�e iha de�it haklaken-na�in balu. Foufoun, ami-niahaklaken-fatin foun ne�e mak susar uitoan. Ema sirakaer metin ba sira-nia relijiaun no sira ladun gos-ta ami. Maski nune�e, barak hafolin Bıblia, no ida-ne�e loke dalan atu ami bele ko�alia ho sira. Entaun,neineik-neineik ami koko atu konese sira di�ak liu-tan, no liutiha maizumenus tinan rua, fasil ona baami atu komesa estuda Bıblia ho ema.

BADINAS NAFATIN IHA SERBISU HAKLAKENAgora, ami la iha ona forsa atu hala�o serbisu ha-

klaken ba oras barak hanesan uluk, maibe ami seihaklaken nafatin besik loron hotu semana-semana.Serbisu haklaken sai fasil liu ba ami kuandu Ailiaprende atu lori karreta. Ami-nia sobrinu mak ani-ma nia atu halo ida-ne�e, no nia hetan karta kondu-saun iha tinan 1987 kuandu nia tinan 56. Ami moshetan ajuda seluk tan kuandu ita-nia organizasaun

harii Reuniaun-Fatin foun ne�ebe iha apartamentuki�ik, no mos ami muda atu hela iha fatin ne�e.

Hodi haree oinsa Testemuna sira iha fatin ne�esai barak, ne�e lori duni haksolok mai ami. Kuanduami komesa serbisu pioneiru tempu-tomak iha rai-Finlandia nia parte norte, iha de�it haklaken-na�inbalu. Maibe agora, iha ona kongregasaun barak.Dala ruma, kuandu ami tuir reuniaun boot, ema idafo konese nia an mai ami no husu se ami hanoin-hetan nia ka lae. Uluk, ami hala�o estudu Bıblia ihasira-nia uma kuandu sira sei ki�ik. Fini lia-loos nianne�ebe ami kuda iha tinan barak liuba, fo fuan duni.—1 Kor 3:6.

Iha tinan 2008, ami serbı nu�udar pioneiru tempu-tomak ba tinan 50. Ami agradese ba Jeova tanbaami bele fo laran-manas ba malu atu tahan iha ser-bisu importante ne�e. Maski ami-nia moris mak sim-ples de�it, maibe ami nunka kuran buat ida. (Sal23:1) Afinal ami-nia duvida uluk kona-ba serbisune�e mak anin de�it! Ami kontente tebes tanba to�oohin Jeova fo forsa mai ami hanesan nia prometeona iha Isaıas 41:10. Eskritura ne�e hatete: “Ha�u seifo Ita forsa. Ha�u sei ajuda duni Ita. Ha�u sei konti-nua atu kaer metin Ita ho ha�u-nia liman-loos justi-sa nian.”

Ami kontente atu haklakenmaski iha tempu udan

Page 22: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

22 LIVRU HAKLAKEN

JESUS foin hatete ba ninia dixıpulu katak templu seinaksobu. Ninia liafuan ne�e halo Pedro, Tiago, Joao,no Andre hanoin barak. (Mc 13:1-4) Tan ne�e, kuan-du sira tuur mesamesak ho Jesus, sira husu ba nia:“Dehan mai ami wainhira buat ne�e hotu sei mosu, si-nal ida-ne�ebe mak sei hatudu Ita-nia hi�it an mai, nomundu ne�e atu hotu.” (Mt 24:1-3) Jesus la fo-hatenede�it ba sira kona-ba saida mak sei akontese antes Je-rusalem naksobu, maibe nia mos fo-hatene nanis sa-ida mak sei akontese iha loron ikus sira. Jesus ha-tete katak buat aat barak sei akontese, hanesan funu,hamlaha, no hahalok aat sei sai barak liutan. Mai-be Jesus mos fo-hatene nanis kona-ba buat di�ak ne�e-be sei akontese. Nia hatete: “Lia-foun reinu nian ne�e,ema sei haklaken iha mundu tomak hodi fo sasin bapovu hotu. Iha oras ne�eba, buat hotu nia rohan seito�o mai.”—Mt 24:7-14.

2 Dixıpulu sira haklaken ona liafuan di�ak kona-baMaromak nia Reinu, ka ukun, hamutuk ho Jesus. (Lc8:1; 9:1, 2) Karik sira mos hanoin-hetan katak Je-sus dehan: “To�os boot duni, maibe serbisu-na�in sirauitoan de�it. Tan ne�e, husu to�os-na�in ba atu harukaserbisu-na�in sira ba nia to�os.” (Lc 10:2) Maibe, kariksira hanoin: ‘Oinsa mak ami bele haklaken “iha mun-du tomak” no “fo sasin ba povu hotu”? Serbisu-na�insira sei mai husi ne�ebe?’ Iha tempu ne�eba, dixıpu-lu sira seidauk hatene oinsa mak liafuan iha Mateus24:14 sei sai loos!

3 Liafuan ne�ebe Jesus fo-hatene nanis sai loos dau-

1, 2. Liafuan ne�ebe Jesus fo-hatete nanis iha Mateus 24:14halo dixıpulu sira hanoin saida? Tanbasa?3. Oinsa mak Jesus nia liafuan iha Lucas 21:34 sai loos dau-dauk iha ita-nia tempu? Pergunta saida mak ita presiza husuba ita-nia an?

“HAREE MOMOOSBUAT HOTU-HOTUNE�EB

´E DI�AK LIU”

“Haree momoos buathotu-hotu ne�ebedi�ak liu.”—FLP 1:10.

OINS´

A ITA HAT´

AN?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Vizaun ne�ebe Isaıas, Ezequiel,no Daniel haree fo fiar saidamai ita?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Ita aprende saida de�it hodiestuda didi�ak kona-ba Jeovania organizasaun parte rai nian?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Lisaun ne�e ajuda ita atu halosaida?

Page 23: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

15 ABR´IL 2013 23

dauk iha ita-nia tempu. Ema rihun ba ri-hun haklaken liafuan di�ak kona-ba Ma-romak nia Ukun iha mundu tomak. (Isa60:22) Maibe, Jesus mos hatudu katak seisai susar liu ba ema balu atu tau ulukserbisu haklaken iha sira-nia moris tanbasira sei sai okupadu liu ka “laran-todan”ho buat seluk. (Lee Lucas 21:34.) Jesus nialiafuan ne�e importante liuliu ba ita ohinloron, tanba Maromak nia povu balu latau uluk iha sira-nia moris buat ne�ebe im-portante liu. Ita bele haree ida-ne�e husidesizaun ne�ebe sira foti kona-ba serbi-su, edukasaun ne�ebe sira haka�as an atuhetan, ka tempu ne�ebe sira uza hodi bukarikusoin. Ema balu mos uza tempu ba-rak liu atu halo atividade halimar nian, noema seluk tan ladun haka�as an iha sira-nia serbisu ba Maromak tanba sira oku-padu liu kona-ba moris loroloron nian.Husu ba ita-nia an: ‘Oinsa kona-ba ha�u?Ha�u tau ulukliu Maromak nia hakarakiha ha�u-nia moris ka lae?’

4 Ema kristaun iha apostolu sira-niatempu, presiza haka�as an hodi tau ulukMaromak nia serbisu iha sira-nia moris.Tan ne�e mak apostolu Paulo harohan baMaromak kona-ba ema kristaun sira ihaFilipe atu sira “haree momoos buat hotu-hotu ne�ebe di�ak liu”. (Lee Filipe 1:9-11.)Hanesan ho Paulo, ema kristaun barakiha ninia tempu mos hatudu “aten-barani. . . atu haklaken Maromak futar-lia”. (Flp1:12-14) Nune�e mos, ita barak ohin lo-ron hatudu aten-brani hodi haklaken Ma-romak nia Liafuan. Maski nune�e, di�ak baita atu estuda iha lisaun ne�e kona-ba oin-sa Jeova uza ninia organizasaun ohin lo-ron atu kumpre liafuan iha Mateus 24:14.

4. (a) Paulo harohan saida kona-ba ema kris-taun sira iha Filipe? Tanbasa? (b) Saida mak itasei estuda iha lisaun ne�e no iha lisaun tuirmai?Oinsa mak lisaun sira-ne�e sei ajuda ita?

Ida-ne�e sei ajuda ita atu sai badinas liu-tan iha serbisu haklaken. Saida mak Jeo-va nia organizasaun halo ohin loron, nooinsa mak ida-ne�e book ita no mos ita-niafamılia? Iha lisaun tuirmai, ita sei ko�aliakona-ba saida mak bele ajuda ita atu ta-han nafatin iha Maromak nia serbisu noatu husik Jeova nia organizasaun dirijeita.

JEOV´A NIA ORGANIZASAUN

PARTE LALEHAN NIAN5 Iha buat barak ne�ebe Jeova la inklui

iha ninia Liafuan, Bıblia. Porezemplu, niala fo-hatene buat hotu-hotu kona-ba ita-nia kakutak ka universu. Maibe, Jeovafo mai ita informasaun ne�ebe ita presi-za hodi bele komprende ninia hakarak noatu bele halo tuir nia. (2 Tim 3:16, 17) Itakontente tanba Maromak deside atu fo-hatene mai ita kona-ba ninia organiza-saun parte lalehan nian. Ita bele lee infor-masaun sira kona-ba ne�e iha livru Isaıas,Ezequiel, Daniel, no Apokalipse. (Isa 6:1-4; Eze 1:4-14, 22-24; Dan 7:9-14; Apok 4:1-11) Tanbasa mak Jeova husik ita atu ha-tene kona-ba buat balu ne�ebe akontesedaudauk iha lalehan?

6 Maromak Jeova hakarak ita atu sem-pre hanoin-hetan katak ita rasik mosparte husi ninia organizasaun ne�ebe boot.Jeova nia organizasaun parte lalehan nianhalo buat barak atu hala�o Jeova nia haka-rak. Porezemplu, liuhusi vizaun Ezequielharee kuda-karreta boot ne�ebe reprezentaJeova nia organizasaun parte lalehan nian.Kuda-karreta ne�e halai lalais no bele filakedas ba dalan seluk. (Eze 1:15-21) Niamos haree ema ida sa�e kuda-karreta ne�e.

5, 6. (a) Tanbasa mak Jeova husik ninia atansira atu haree iha vizaun kona-ba saida makakontese daudauk iha lalehan? (b) Saida makEzequiel haree liuhusi vizaun?

Page 24: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

24 LIVRU HAKLAKEN

Ezequiel hatete: “Ha�u haree buat rumahanesan besi ne�ebe lakan, hanesan ahine�ebe hale�u nia . . . Ida-ne�e haree hane-san gloria husi Jeova.” (Eze 1:25-28) Karikvizaun ne�e halo Ezequiel hakfodak tebes.Nia haree katak Jeova mak ida ne�ebekontrola ninia organizasaun no uza niniaespıritu santu atu dirije ida-ne�e. Kuda-karreta ne�ebe halai lalais ne�ebe Ezequielharee, hatudu oinsa mak Jeova nia organi-zasaun parte lalehan nian hala�o Ninia ha-karak!

7 Daniel mos haree vizaun ida ne�ebe fofiar mai ita. Nia haree Jeova, “Ida ne�ebeIdade Boot Liu”, tuur iha kadunan ne�e-be iha roda sira. (Dan 7:9) Jeova haka-rak Daniel atu haree katak Ninia organi-zasaun la�o ba oin nafatin, katak badinas

7. Daniel nia vizaun fo fiar saida mai ita?

atu halo Jeova nia hakarak. Daniel mosharee “ema ida hanesan oan-mane”, ka-tak Jesus, simu kbiit atu dirije Jeova niaorganizasaun parte rai nian. Jesus sei laukun ema ba tinan balu de�it, maibe “ni-nia ukun sei metin ba tempu ne�ebe labele sura, ne�ebe sei la liu, no ninia ukunmak ukun ne�ebe sei la lakon”. (Dan 7:13,14) Ida-ne�e book ita atu tau fiar ba Jeovano ba buat ne�ebe nia halo daudauk. Notanba Jesus simu kbiit husi Jeova, ida-ne�emos book ita atu tau fiar ba Jesus nu�udarita-nia Ulun-Na�in.

8 Vizaun sira-ne�e kona-ba Jeova nia or-ganizasaun halo ita sente oinsa? HanesanEzequiel, ita kontente tebes ho buat ne�e-

8. Vizaun ne�ebe Ezequiel no Isaıas haree kona-ba Jeova nia organizasaun halo sira sente oinsa?Vizaun sira-ne�e halo ita sente oinsa?

Page 25: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

be Jeova halo daudauk. (Eze 1:28) Profe-ta Isaıas mos haree vizaun kona-ba buatne�ebe akontese iha lalehan. No ida-ne�ebook nia hodi simu konvite atu fo-hateneba ema seluk kona-ba ne�e. (Lee Isaıas 6:5, 8.�) Tanba Jeova ajuda Isaıas, nia hate-ne katak la iha buat ida ne�ebe bele hapa-ra ninia serbisu nu�udar profeta. HanesanIsaıas, ita mos hakarak atu apoia Jeova niaorganizasaun hodi aumenta liutan ita-niaserbisu ba Maromak. Ita kontente tebestanba ita sai parte husi organizasaun ne�e-be la�o ba oin nafatin hodi hala�o Jeova niahakarak!

JEOV´A NIA ORGANIZASAUNPARTE RAI NIAN

9 Liuhusi ninia Oan, Jeova harii niniaorganizasaun parte rai nian ne�ebe serbi-su hamutuk ho ninia organizasaun partelalehan nian. Jeova presiza duni atu haloida-ne�e hodi bele kumpre serbisu ne�ebeJesus fo-hatene nanis iha Mateus 24:14.Tanbasa? Hanoin to�ok kona-ba razauntolu tuirmai ne�e.

10 Primeiru, Jesus hatete katak ninia di-xıpulu sira sei haklaken “to�o rai nia ro-han”. (Apos 1:8) Segundu, sira ne�ebe ha-la�o serbisu haklaken sei presiza nafatinsimu hanorin husi Bıblia no simu laran-manas. (Joao 21:15-17) Terseiru, sira seipresiza atu halibur hamutuk hodi adoraJeova no aprende oinsa atu haklaken. (Ebr10:24, 25) Atu bele halo buat hotu ne�e, Je-

� Isaıas 6:5, 8: “5 No depois ha�u dehan: ‘Susar baha�u! Tanba ha�u hanesan ema ne�ebe ibun sulan metintiha ona, tanba ha�u mak ema ne�ebe ibun fo�er, no ha�uhela iha povu ne�ebe ibun fo�er nia leet, tanba ha�u-niamatan haree tiha ona Liurai, Jeova tropa nian!’ ” “8 Noha�u rona Jeova nia lian ne�ebe dehan: ‘Se mak ha�u seiharuka, no se mak sei ba atu reprezenta ami?’ No ha�uhatan: ‘Ha�u mak ne�e! Haruka ha�u ba.’ ”

9, 10. Tanbasa mak Jeova presiza harii ninia or-ganizasaun parte rai nian?

sus presiza organiza ho didi�ak ninia dixı-pulu sira.

11 Oinsa mak ita bele apoia Jeova niaorganizasaun? Dalan importante ida makhodi tau fiar ba irmaun sira ne�ebe dirijeserbisu haklaken. Jeova no Jesus tau fiarba irmaun sira-ne�e, entaun ita mos presi-za halo nune�e. Maski irmaun sira-ne�ebele uza sira-nia tempu no forsa hodi en-volve an atu rezolve problema sira ihamundu ne�e, maibe sira la halo ida-ne�e.Mai ita ko�alia kona-ba serbisu importantene�ebe Jeova nia organizasaun parte rainian halo husi uluk kedas.

SIRA TAU ULUK “BUAT HOTU-HOTUNE�EB

´E DI�AK LIU”

12 Katuas kristaun sira ne�ebe iha espe-riensia barak liu hetan knaar atu organi-za no dirije serbisu haklaken ne�ebe hala�oiha rai sira ne�ebe sira tau matan. Oin-sa mak sira halo ida-ne�e? Kuandu irmaunsira-ne�e foti desizaun ruma, sira halotuir matadalan husi Maromak nia Liafu-an. Hodi halo nune�e, Maromak nia Liafu-an sai nu�udar ‘ahi-oan ba sira-nia ain nonaroman ba sira-nia dalan’. No mos, sirahalo orasaun ba Maromak Jeova atu dirijesira.—Sal 119:105; Mt 7:7, 8.

13 Hanesan katuas sira iha apostolusira-nia tempu, katuas sira ne�ebe organi-za serbisu haklaken ohin loron tau ulukserbisu atu “haklaken Maromak futar-lia”.(Apos 6:4) Sira kontente tebes atu hareeoinsa serbisu haklaken la�o ba oin iha raine�ebe sira tau matan no mos iha mundutomak. (Apos 21:19, 20) Kuandu sira haloarranju oioin kona-ba oinsa atu habelar

11. Oinsa mak ita bele apoia Jeova nia organiza-saun?12, 13. Oinsa mak katuas kristaun sira hala�osira-nia knaar? Tanbasa mak ita sente kontentekona-ba ne�e?

15 ABR´IL 2013 25

Page 26: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

26 LIVRU HAKLAKEN

liafuan di�ak, sira la halo lei barak ba Ma-romak nia povu. Duke halo nune�e, sirahalo tuir matadalan husi Bıblia no hu-sik espıritu santu dirije sira. (Lee Aposto-lu 15:28.) Hodi halo hanesan ne�e, sira foezemplu di�ak ba ema hotu iha kongrega-saun.—Ef 4:11, 12.

14 Ita-nia irmaun-irman barak serbisuloroloron atu prepara ita-nia livru sira,reuniaun kongregasaun no reuniaunboot sira. Porezemplu, irmaun-irman ri-hun ba rihun serbisu maka�as atu tradusita-nia livru ba lıngua hamutuk 600 liu.Tanba ida-ne�e, ema barak bele apren-de kona-ba “Maromak nia hahalok wa�in”iha sira-nia lıngua rasik. (Apos 2:7-11) Ir-maun no irman joven barak serbisu ma-ka�as hodi uza makina sira atu halo ita-nialivru sira. Ikusmai, livru hirak-ne�e harukaba fatin oioin iha kongregasaun sira ne�e-be dook.

15 Iha ita rasik nia area mos iha irmaun-irman barak ne�ebe halo serbisu oioinhodi ajuda ita hala�o ita-nia serbisu ha-klaken. Porezemplu, irmaun no irman ri-hun ba rihun fo sira-nia an atu ajuda hariiReuniaun-Fatin no Salaun Reuniaun Bootnian. Ema seluk tan fo ajuda ba sira ne�e-be kona dezastre natural. Ema balu or-ganiza programa ba ita-nia reuniaun bootsira, no seluk tan hanorin eskola oioinkona-ba Bıblia. Tanbasa presiza atu haloserbisu hotu ne�e? Atu ajuda ita haklakenliafuan di�ak, la�o ba oin iha lia-loos, no atuajuda ema barak tan atu adora MaromakJeova. Buat hirak-ne�e hatudu ho klaru ka-tak Jeova nia organizasaun parte rai niantau uluk buat hotu-hotu ne�ebe di�ak liu,ka importante liu.

14, 15. (a) Jeova nia organizasaun parte rai nianhalo saida de�it atu ajuda ita haklaken iha mundutomak? (b) Ita sente oinsa kona-ba buat ne�ebe Itarasik halo daudauk atu apoia serbisu haklaken?

HALO TUIR JEOV´A NIA ORGANIZASAUN

NIA EZEMPLU16 Dala ruma ita uza tempu hodi hanoin

kle�an kona-ba saida mak Jeova nia or-ganizasaun halo daudauk ka lae? Kuanduita hala�o adorasaun famılia nian ka estu-da mesak, ita bele buka informasaun kona-ba ita-nia organizasaun no hanoin kle�ankona-ba buat ne�ebe ita aprende. Porezem-plu, ita sei kontente atu estuda liutan kona-ba vizaun ne�ebe Isaıas, Ezequiel, Daniel,no Joao haree. No mos, livru Saksi-SaksiYehuwa—Pemberita Kerajaan Allah, no ita-nialivru seluk tan ka DVD sira, sei hanorin itabuat barak ne�ebe di�ak kona-ba ita-nia or-ganizasaun.

17 Di�ak atu ita hanoin kle�an kona-baoinsa Jeova uza ninia organizasaun atu apo-ia serbisu haklaken. Hamutuk ho Jeova niaorganizasaun, mai ita tau uluk buat hotune�ebe importante liu. Se ita halo nune�e,ita sei sente hanesan apostolu Paulo ne�e-be dehan: ‘Hodi simu knaar ida-ne�e husiNa�i nia laran-luak, ita la lakon aten-barani.’(2 Kor 4:1) Paulo mos fo laran-manas ba ni-nia maluk sira hodi hatete: “Ita keta kolehalo hahalok di�ak sira; ita la baruk karikhodi ba oin nafatin, loron sei to�o mai wain-hira ita sei halibur fuan sira.”—Gal 6:9.

18 Ita ka ita-nia famılia presiza halo mu-dansa ruma hodi tau uluk buat ne�ebe im-portante liu iha ita-niamoris loroloron nianka lae? Ita bele halo ita-nia moris simplesliu hodi aumenta liutan serbisu haklakenka lae? Iha lisaun tuirmai, ita sei estudabuat lima ne�ebe sei ajuda ita atu halo tuirJeova nia organizasaun nia ezemplu no atubadinas nafatin iha Maromak nia serbisu.

16. Saida de�it mak ita bele estuda kuandu ita ha-la�o adorasaun famılia nian ka estuda mesak?17, 18. (a) Lisaun ne�e ajuda ita atu halo saida?(b) Pergunta saida de�it mak di�ak atu husu ba ita-nia an?

Page 27: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

ITA haksolok tebes tanba ita sai parte ba Maromak Jeo-va nia organizasaun ne�ebe boot. Vizaun sira ne�ebe italee iha Ezequiel kapıtulu 1 no Daniel kapıtulu 7 hatuduoinsa mak Jeova kontinua serbisu atu halo ninia haka-rak sai loos. Jesus mak tau matan ba Jeova nia organiza-saun parte rai nian, no nia uza ida-ne�e atu dirije serbisuhaklaken, atu hanorin no fo laran-manas ba sira ne�ebehala�o serbisu ne�e, no atu ajuda ema seluk adora Jeovaiha dalan ne�ebe loos. Ida-ne�e book duni ita atu tau fiarba Jeova nia organizasaun.—Mt 24:45.

2 Ita halo tuir Jeova nia organizasaun nia ezempluhodi badinas nafatin iha Maromak nia serbisu ka lae?Ka ita sente katak ita ladun badinas ona hanesan uluk?Ida-ne�e mos akontese ba ema kristaun sira iha apostolusira-nia tempu. Apostolu Paulo presiza fo-hanoin ba sirakona-ba Jesus nia ezemplu hodi ajuda sira atu “la koleka fuan namlele”. (Ebr 12:3) Iha lisaun uluk, ita estu-da kona-ba serbisu importante ne�ebe Jeova nia organi-zasaun halo ohin loron. Hanesan Jesus nia ezemplu folaran-manas ba ema kristaun sira iha apostolu sira-niatempu, nune�e mos Jeova nia organizasaun nia ezemplubele ajuda ita atu tahan no badinas nafatin iha Maromaknia serbisu.

3 Maibe hodi ita “keta kole”, ka la lakon ita-nia laran-manas ba Maromak nia serbisu, ita labele hanoin de�itkona-ba Jeova nia organizasaun nia ezemplu. Saida tanmak ita presiza halo? Paulo hatete katak ita tenke kon-tinua “halo hahalok di�ak sira”. (Gal 6:9) Mai ita ko�aliakona-ba buat lima ne�ebe ita tenke halo hodi badinas na-fatin iha Maromak nia serbisu no la�o ba oin nafatin ha-mutuk ho Jeova nia organizasaun. Tuirmai, ita sei ha-ree se ita ka ita-nia famılia presiza halo buat sira-ne�e hodi�ak liutan.

1, 2. Vizaun sira kona-ba Jeova nia organizasaun book ita atuhalo saida?3. Saida mak ita presiza halo hodi ita la lakon ita-nia laran-manas? Saida mak ita sei estuda iha lisaun ne�e?

“KETA KOLE HALOHAHALOK DI�AK SIRA”

“Keta kole halohahalok di�ak sira.”—GAL 6:9.

OINS´

A ITA HAT´

AN?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Saida de�it mak Jeova fo mai itaatu ajuda ita badinas nafatin ihaNinia serbisu?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Kuandu ita hanoin kona-barazaun importante liu tansa itatuir reuniaun sira, ida-ne�e bookita atu halo saida?

�����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Atu tahan no badinas nafatin ihaMaromak nia serbisu, ita tenkehaka�as an atu halo saida de�it?

27

Page 28: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

28 LIVRU HAKLAKEN

HALIBUR HAMUTUK HODI ADORANO F

´O LARAN-MANAS BA MALU

4 Husi tempu uluk to�o agora, reuniaunsira mak buat ne�ebe importante ba Jeovania atan sira. Porezemplu, iha lalehan Ma-romak Jeova halo reuniaun ho ninia anjusira. (1 Reis 22:19; Jo 1:6; 2:1; Dan 7:10) Ihaema Israel sira-nia tempu, Maromak haru-ka sira atu halibur hamutuk “atu sira belerona no atu sira bele aprende”. (Deut 31:10-12) Iha apostolu sira-nia tempu, ema judeusira halibur hamutuk beibeik iha sinagogasira atu lee husi Eskritura. (Lc 4:16; Apos15:21) Kuandu kongregasaun kristaun ha-rii, reuniaun sira kontinua sai importante,no ohin loron reuniaun sira mak parte im-portante nafatin iha ita-nia adorasaun. Emakristaun loos “haka�as malu atu hadomi nohalo hahalok di�ak”. Sin, ita presiza duni “folaran-manas ba malu” liuliu tanba ita hate-ne katak ita moris iha loron ikus sira.—Ebr10:24, 25.

5 Dalan importante ida ne�ebe ita bele folaran-manas ba malu iha reuniaun sira makhodi fo komentariu. Porezemplu, ita belehatan pergunta iha paragrafu, fo komenta-riu kona-ba eskritura, ka hato�o esperiensiabadak ne�ebe hatudu oinsa mak Bıblia niamatadalan ajuda ita. (Sal 22:22; 40:9) Ko-mentariu hotu ne�ebe ita rona iha reuniaun,husi labarik sira to�o ema idade, fo laran-manas duni mai ita. Sin, ita sente hanesanne�e duni maski ita kleur ona iha lia-loos.

6 Ita-nia reuniaun kongregasaun nian noreuniaun boot sira mos ajuda ita iha dalanseluk tan. Porezemplu, reuniaun sira-ne�e foaten-brani mai ita atu haklaken maski emaiha ita-nia haklaken-fatin kontra ita ka lako-hi rona mai ita. (Apos 4:23, 31) Diskursu sira

4. Tanbasa mak ita bele dehan katak reuniaun siraparte importante iha adorasaun loos?5. Oinsa mak ita bele fo laran-manas ba malu ihareuniaun sira?6. Ita-nia reuniaun sira ajuda ita iha dalan saidade�it?

ne�ebe hato�o husi Bıblia hametin ita-nia fiar.(Apos 15:32; Rom 1:11, 12) Hodi ransu ha-mutuk ho ita-nia irmaun-irman sira, ne�e fokmaan no halo ita haksolok. (Sal 94:12, 13)Komisaun Hanorin nian husi Grupu Admi-nistrador mak organiza no prepara progra-ma ba reuniaun sira atu hanorin Jeova niapovu iha mundu tomak. Ita mos agradeseba hanorin kapas ne�ebe ita simu iha ita-niareuniaun semana-semana.

7 Maibe tuir loloos, ita la tuir reuniaunsira atu hetan de�it buat di�ak. Razaun im-portante liu tansa ita tuir reuniaun sira makatu adora Jeova. (Lee Salmo 95:6.�) Iha reu-niaun sira ita iha oportunidade espesial atukanta hodi hahi�i ita-nia Maromak! (Kol 3:16) Ita mos bele hahi�i Jeova hodi hola parteiha reuniaun sira. Sin, Jeova merese duniatu simu adorasaun ne�ebe ita fo ba nia ihadalan sira hanesan ne�e. (Apok 4:11) Ida-ne�ehatudu katak importante tebes atu tuir reu-niaun beibeik.—Ebr 10:25.

8 Ita-nia reuniaun sira mak prezente husiJeova atu ajuda ita tahan to�o tempu ne�ebeNia sei halakon mundu aat ne�e. Ita senteduni hanesan ne�e ka lae? Se nune�e, maskiita okupadu tebes iha ita-nia moris, maibemai ita haka�as an nafatin atu tuir reuniaunhotu. (Flp 1:10) Entaun, keta husik razaunne�ebe ladun importante atu halo ita faltareuniaun sira.

HAKLAKEN HO BADINAS9 Atu la�o ba oin hamutuk ho Jeova nia

organizasaun, ita presiza haklaken ho badi-nas. Jesus hahu serbisu ne�e kuandu nia seiiha rai. (Mt 28:19, 20) Husi tempu ne�eba,

� Salmo 95:6: “Tama mai, mai ita adora hodi hak-ne�ak; mai ita tuku tuur iha Jeova nia oin, Ida ne�ebekria ita.”

7, 8. (a) Saida mak razaun importante liu atu itatuir reuniaun sira? (b) Oinsa mak reuniaun siraajuda ita?9. Saida de�it mak hatudu katak serbisu haklakenimportante tebes?

Page 29: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

15 ABR´IL 2013 29

serbisu haklaken no hanorin mak sai nu�u-dar buat ne�ebe importante tebes iha Jeovania organizasaun parte lalehan no rai nian.Esperiensia barak hatudu katak anju siraapoia ita-nia serbisu no ajuda ita atu bukaema ne�ebe hakarak simu lia-loos. (Apos13:48; Apok 14:6, 7) No tuir loloos, Jeova ha-rii ninia organizasaun parte rai nian atu or-ganiza no apoia serbisu haklaken. Ita mosharee serbisu ne�e nu�udar buat importanteida iha ita-nia moris ka lae?

10 Kuandu ita haklaken ho badinas, ita-nia domin ba lia-loos sai metin liu. Ida-ne�emak buat ne�ebe irmaun Mitchel sente. Ir-

10. (a) Oinsa mak irmaun ida halo ninia dominba lia-loos metin nafatin? (b) Oinsa mak serbisuhaklaken halo ita-nia domin ba lia-loos sai metinliu?

maun Mitchel mak katuas kongregasaunnian ne�ebe iha esperiensia barak ona nonia mos serbı nu�udar pioneiru regular. Niahatete: “Ha�u gosta tebes fo-hatene emakona-ba lia-loos. Ha�u hanoin kona-ba in-formasaun foun sira iha Livru Haklaken kaMatan-Moris ba!, no ha�u hakfodak tebes hoinformasaun sira-ne�e tanba hakerek ho ma-tenek. Ha�u hakarak ba haklaken hodi hareeema nia hanoin kona-ba ne�e, no oinsa ha�ubele book sira-nia laran atu hakarak hate-ne liutan.” Irmaun Mitchel mos hatete katakserbisu haklaken ajuda nia atu tau uluk buatne�ebe importante liu iha ninia moris, no lahusik buat naran de�it hanetik nia atu haloida-ne�e. Ita mos bele tahan iha loron ikussira-ne�e hodi badinas nafatin iha Maromaknia serbisu.—Lee 1 Korinto 15:58.

JEOV´A NIA ORGANIZASAUN

PARTE RAI NIAN INKLUI:

1. Grupu Administrador2. Grupu Koordenador ba

Sukursal3. Katuas area nian no katuas

vizitante sira4. Grupu katuas nian5. Kongregasaun sira6. Haklaken-na�in ida-idak1

2

3

4

56

Page 30: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

30 LIVRU HAKLAKEN

HETAN BUAT DI�AKHUSI ITA-NIA LIVRU SIRA

11 Dalan ida ne�ebe Jeova hametin ita makliuhusi livru sira ne�ebe ita simu. Karik itamos hanoin-hetan tempu ne�ebe ita lee ita-nia livru ida no halo ita hanoin: ‘Ha�u pre-siza duni ida-ne�e! Ne�e hanesan Jeova ha-kerek ida-ne�e liuliu ba ha�u!’ Ita iha razaundi�ak duni atu sente hanesan ne�e. Tanbasa?Tanba Jeova uza ita-nia livru sira atu hano-rin ita no dirije ita. Maromak hatete: “Ha�usei halo o sai matenek no hanorin o kona-badalan ne�ebe o tenke tuir.” (Sal 32:8) Ita ha-ka�as an atu lee livru hotu ne�ebe ita simu nohanoin kle�an buat ne�ebe ita lee ka lae? Ida-ne�e sei ajuda ita atu tahan no badinas nafa-tin iha Maromak nia serbisu iha loron ikussira-ne�e ne�ebe iha susar barak.—Lee Salmo1:2, 3.�

12 Ita sei hafolin liutan ita-nia livru sira seita hanoin kona-ba serbisu boot ne�ebe en-volve atu halo buat hirak-ne�e. Porezemplu,presiza buka informasaun, hakerek, halodezenu sira, no tradus livru ida-idak ne�e-be ita halo ka hatama iha ita-nia sıtiu ihainternet. Komisaun Hakerek nian husiGrupu Administrador mak iha responsabi-lidade atu halo serbisu ne�e. Ikusmai, su-kursal sira ne�ebe print ita-nia livru harukalivru sira ba kongregasaun barak ne�ebe siratau matan. Tanbasa mak presiza halo serbi-su hotu ne�e? Hodi Jeova nia povu bele simuhanorin no matadalan ne�ebe sira presizaatu laran-metin nafatin. (Isa 65:13) Entaun,mai ita aproveita ho didi�ak livru sira hotu

� Salmo 1:2, 3: “2 Maibe nia gosta Jeova nia ukun-fuan, no ukun-fuan ne�e, nia lee ho lian neineik loron nokalan. 3 No nia sei sai duni hanesan ai-hun ida ne�ebekuda besik bee dalan, ne�ebe fo fuan iha ninia tempu noninia tahan sira sei la sai namlaek. No nia sei hetan su-sesu iha buat hotu ne�ebe nia halo.”

11. Tanbasa mak ita tenke lee ita-nia livru sira nohanoin kle�an buat ne�ebe ita lee?12. Oinsa mak ita bele hafolin liutan ita-nia livrusira?

ne�ebe ita simu husi Jeova nia organizasaun.—Sal 119:27.

APOIA JEOV´A NIA ORGANIZASAUN

13 Iha apostolu Joao nia vizaun, nia hareeJesus sa�e kuda mutin hodi manan funu ha-soru sira ne�ebe kontra hasoru Jeova. (Apok19:11-15) Nia mos haree ema kose-minasira ne�ebe moris hi�as fali ona iha lalehanno anju sira ne�ebe sa�e kuda hodi tuir Je-sus. Ida-ne�e hatudu katak sira apoia Jesusnu�udar sira-nia Ulun-Na�in. (Apok 2:26, 27)Sira-nia ezemplu di�ak ne�e hanorin ita katakita mos tenke apoia sira ne�ebe hetan kna-ar iha Jeova nia organizasaun atu tau matanmai ita.

14 Iha dalan ne�ebe hanesan, ema-lubunboot apoia serbisu ne�ebe Kristu nia alinkose-mina sira halo iha rai. (Lee Zacari-as 8:23.�) Oinsa mak ita bele hatudu katakita apoia Jeova nia organizasaun? Dalan idamak hodi halo tuir sira ne�ebe iha knaar atutau matan mai ita. (Ebr 13:7, 17) Ita-nia lia-fuan kona-ba katuas sira iha kongregasaunhatudu katak ita respeitu sira no hafolin ser-bisu ne�ebe sira halo ka lae? Ita hanorin ita-nia oan sira atu halo tuir irmaun laran-metinsira-ne�e no atu rona ba sira-nia konsellu kalae? Iha mos dalan seluk tan ne�ebe ita belehatudu katak ita apoia Jeova nia organiza-saun. Porezemplu, nu�udar famılia ita haloplanu atu fo osan nu�udar kontribuisaun baserbisu haklaken iha mundu tomak ka lae?(Prov 3:9; 1 Kor 16:2; 2 Kor 8:12) No mos,ita ajuda atu tau matan no hamoos ita-niaReuniaun-Fatin ka lae? Kuandu Jeova ha-

� Zacarias 8:23: “Ida-ne�e mak buat ne�ebe Jeova, Na�ifunu-na�in hatete: ‘Sei akontese iha loron sira ne�eba ka-tak mane na�in-sanulu husi lian hotu husi nasaun sirasei kaer metin, sin, sira sei kaer metin duni mane ju-deu ida nia roupa, no hatete: “Ami sei ba hamutuk hoimi, tanba ami rona ona katak Maromak hamutuk hoimi.” ’ ”

13, 14. Iha lalehan, se mak apoia Jeova nia organi-zasaun? Oinsa mak ita bele hatudu katak ita mosapoia Jeova nia organizasaun?

Page 31: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

15 ABR´IL 2013 31

ree ita apoia ninia organizasaun iha dalansira hanesan ne�e, nia sei haraik ninia espı-ritu santu mai ita hodi bele fo forsa ne�ebeita presiza atu tahan iha loron ikus sira-ne�e.—Isa 40:29-31.

MORIS IHA DALAN NE�EB´E HALO

JEOV´A KONTENTE

15 Se ita hakarak atu tahan nafatin no la�oba oin hamutuk ho Jeova nia organizasaun,ita tenke moris iha dalan ne�ebe halo Jeo-va kontente. (Ef 5:10, 11) Satanas, munduaat ne�e, no ita-nia hakarak isin nian ne�e-be sala, buat hirak-ne�e halo susar mai itaatu halo buat ne�ebe loos. Karik ita baluloroloron tenke haka�as an maka�as atu belelaran-metin nafatin ba Jeova. Maibe, la halu-ha katak Jeova hadomi ita no hafolin duniita-nia haka�as-an. Tan ne�e, keta rende an!Se ita hala�o ita-nia moris iha dalan ne�ebehalo Jeova kontente, ita-nia moris sei kon-tente liu no iha folin, no ita mos bele fiar ka-tak Jeova simu ita.—1 Kor 9:24-27.

16 Maibe, oinsa se ita halo sala ne�ebeboot? Se nune�e, ita labele subar ida-ne�e.Duke halo nune�e, di�ak liu atu husu ajudalalais. Hanoin-hetan oinsa David sente ku-andu nia koko atu subar ninia sala. Nia ha-tete: “Ha�u-nia ruin kole tanba ha�u halerikloron tomak.” (Sal 32:3) Se ita koko atu su-bar sala ne�ebe boot, ita sei lakon ita-nia ha-ksolok no ita mos bele estraga ita-nia rela-saun ho Jeova. Maibe se ita fo sai ita-nia sala,ita sei “simu laran-sadi�a”.—Prov 28:13.

17 Hanoin to�ok ezemplu husi irmanAnne.� Kuandu nia sei joven no serbı nu�u-dar pioneiru regular, nia komesa halo ha-halok sira ne�ebe aat. Rezultadu mak sa-ida? Ninia laran komesa fo-sala ba nia. Nia

� La�os naran ne�ebe loos.

15. Tanbasa mak ita tenke haka�as an atu kontinuahalo buat ne�ebe loos?16, 17. (a) Saida mak ita presiza halo se ita halosala ne�ebe boot? (b) Saida mak ita aprende husi ir-man Anne nia ezemplu?

hatete: “Ha�u la kontente no ha�u laran-tunbeibeik.” Loron ida iha reuniaun, irmaunne�ebe hato�o diskursu esplika eskritura ihaTiago 5:14, 15. Ida-ne�e halo irman Anne re-konese katak nia presiza ajuda. Entaun, sa-ida mak nia halo? Nia halo tuir matadalaniha eskritura ne�e no ko�alia ba katuas kris-taun sira. Maski la fasil, maibe nia hatetekatak nia hanesan ema moras ida no Jeovafo nia ai-moruk ne�ebe nia presiza. Nia de-han: “Ai-moruk ne�e susar atu tolan, maibebele kura duni.” Agora, irman Anne iha la-ran ne�ebe moos no nia badinas fali atu ser-bı Jeova.

18 Ita presiza hanoin-hetan katak iha lo-ron ikus sira-ne�e, ita iha oportunidade espe-sial duni atu sai parte iha Jeova nia organiza-saun! Tan ne�e, hamutuk ho ita-nia famılia,mai ita haka�as an atu tuir reuniaun beibeik,atu haklaken ho badinas, no atu aprovei-ta ho didi�ak ita-nia livru sira hotu. Mai itamos apoia sira ne�ebe iha knaar atu tau ma-tan mai ita, no hala�o ita-nia moris iha dalanne�ebe halo Jeova kontente. Hodi halo buathirak-ne�e, ita sei la�o ba oin nafatin hamu-tuk ho Jeova nia organizasaun no ita sei lakole atu halo buat ne�ebe loos.

18. Ita tenke haka�as an atu halo saida de�it?

Haka�as an atu ajuda ema selukkomprende katak sira mos bele saiparte ba Jeova nia organizasaun

Page 32: 15 ABRIL 2013 34567 - download.jw.orgdownload.jw.org/files/media_magazines/9f/w_TTP_20130415.pdf · edukasaun nian kona-ba B ... e organizasaun nee halao ohin loron? Saida mak sei

w13 04/15-TTP

JESUS fo-hatene nanis katak fatuk ida husi Jeova niatemplu sei la hela nafatin iha fatuk seluk nia leten. Li-afuan sira-ne�e sai loos kuandu Roma nia xefe naranTito ho ninia tropa sira sobu Jerusalem iha tinan 70.(Mt 24:2) Ikusmai, Roma nia liurai ida naran FlaviusClaudius Julianus halo planu atu harii filafali templu.

Ema hatene Julianus nu�udar ema jentiu ikus ne�e-be ukun Roma. Maski Liurai Constantino nia sobrinune�e hetan edukasaun tuir hanorin kristaun, maibekuandu nia sai liurai iha tinan 361, nia lakohi simutan hanorin kristaun no nia sai fali jentiu. Livru isto-ria sira ko�alia kona-ba nia nu�udar ema ne�ebe husikona ninia fiar kristaun.

Julianus odi tebes relijiaun kristaun. Karik razaunida tansa nia sente hanesan ne�e mak kuandu nia ti-nan neen, nia haree ho matan rasik ema kristaunbalu oho ninia aman no famılia seluk. Tuir igreja niaistoria-na�in sira, Julianus haka�as ema judeu sira atu

harii filafali sira-nia templu. Tanba nia fiar katak seema judeu sira halo duni ida-ne�e, ne�e sei hatudu ka-tak Jesus mak profeta falsu.�

Maski istoria-na�in sira la iha duvida kona-ba Julia-nus nia planu atu harii fali templu, maibe sira la ha-tene loloos se nia komesa duni halo ida-ne�e. No senia komesa duni harii fali templu, sira la hatene tan-sa serbisu ne�e para. Buat ne�ebe istoria-na�in sira ha-tene ho loos mak la to�o tinan rua ne�ebe Julianusukun nu�udar liurai, ema oho nia. No ninia planu atuharii filafali templu mos mate hamutuk ho nia.

� Jesus nunka dehan katak templu sei nunka harii filafali. Buatne�ebe nia fo-hatene de�it mak templu sei naksobu, no ida-ne�emak akontese duni iha tinan 70.

HAKARAK HATENE?

Templu Jerusal´em harii filafali depois tinan 70 ka lae?

Iha parte leten, dezenutemplu nian iha Jesus niatempu, no iha parte kraik,moru baluk de�it husitemplu uluk nian ne�ebehamriik hela ohin loron

Bele haree ema Izlaun niameskita ne�ebe harii ihatemplu uluk nia fatinFoto: Todd Bolen/BiblePlaces.com

sIta bele download livrune�e no livru selukiha www.jw.org/tdt

Ita mos bele lee BıbliaTradusaun Mundu Foun ihalıngua oioin iha internet