Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati...

31
Studije Izvorni članak UDK [165.194+159.91+81’37]:2587 Primljeno 18. 9. 2008. Benedikt Perak Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za kulturalne studije, Omladinska 14, HR–51000 Rijeka [email protected] Prema kognitivnoznanstvenom shvaćanju iskustva svetoga Sažetak U članku se kroz višedisciplinarni pristup kognitivnih znanosti proučava osobito ljudsko iskustvo povezano s religioznim doživljajem stvarnosti, koje se u tradiciji discipline povijes ti religija naziva ‘iskustvo svetoga’. U skladu s teorijom emergencije, predlaže se definicija iskustva svetoga kao stanja svijesti sa subjektivnom kvalitetom integracije, specifičnim ne- urološkim korelatom i funkcionalnim obilježjima. Emergentne teorije svijesti pružaju onto- loški ujednačeno tumačenje iskustava svetoga nudeći »naravna« objašnjenja bez odricanja njihove fenomenološke subjektivnosti. Prijenos iskustva svetoga iz unitarnoga, svojevrsnog intencionalno neobojenoga stanja, u izrecivi jezični kôd intencionalno relevantnih pojmova sa sveprožimajućim utjecajima na opojmljivanje svijeta razmatra se pomoću kognitivne jezične teorije u tradiciji Johnsona i Lakoffa. Sposobnost izricanja značenja iskustva sve- toga sagledava se kao emergentno svojstvo pojmovnog procesuiranja metaforičkoga raz- mišljanja uvjetovanoga utjelovljenošću uma i kulturalnim odrednicama. Predloženi pristup omogućuje tumačenje nastanka složenih mitoloških i kulturalnih modela temeljem iskustva svetoga, ali i ukazuje na njegovu kulturalnu neuvjetovanost zadanu nediskurzivnom naravi samog iskustva. Ključne riječi kognitivna znanost, religija, iskustvo svetoga, mistično iskustvo, emergencija, neuroteolo- gija, pojmovna metafora 1. Od religijskog prema kognitivnoznanstvenom pristupu proučavanja iskustva svetoga Prema svjedočanstvima svjetskih religijskih tradicija, iskustvo svetoga is- hodišna je dimenzija jedne od univerzalnih ljudskih djelatnosti – religijskog opojmljivanja svijeta. Bilo da se radi o probuđenju Buddhe u meditaciji ispod smokvina drveta, Mojsijevoj viziji gorućeg grma, Pavlovom zasljepljenju na putu u Damask ili Muhamedovoj objavi Kurana, nositelji tih iskustava, pota- knuti izravnim zôrom koji nadilazi uobičajenu stvarnost svijeta, oblikuju ri- tualne, narativne, filozofske, etičke, socijalne i materijalne obrasce religijskih sustava što u dodiru s novim sljedbenicima, povijesnim okolnostima i kultu- ralnim obrascima obično postaju vrlo složeni i razrađeni. 1 Brojne religijske 1 Više o podjeli religijskih dimenzija na isku- stvenu, ritualnu ili praktičnu, narativnu ili mi- tološku, filozofsku ili dogmatičku, etičku ili zakonodavnu, socijalnu i materijalnu, vidjeti u: Smart (1998).

Transcript of Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati...

Page 1: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

Studije

IzvorničlanakUDK[165.194+159.91+81’37]:2­587Primljeno18.9.2008.

Benedikt PerakSveučilišteuRijeci,Filozofskifakultet,Odsjekzakulturalnestudije,Omladinska14,HR–51000Rijeka 

[email protected]

Premakognitivnoznanstvenomshvaćanju iskustva svetoga

SažetakU članku se kroz višedisciplinarni pristup kognitivnih znanosti proučava osobito ljudsko iskustvo povezano s religioznim doživljajem stvarnosti, koje se u tradiciji discipline povijes­ti religija naziva ‘iskustvo svetoga’. U skladu s teorijom emergencije, predlaže se definicija iskustva svetoga kao stanja svijesti sa subjektivnom kvalitetom integracije, specifičnim ne­urološkim korelatom i funkcionalnim obilježjima. Emergentne teorije svijesti pružaju onto­loški ujednačeno tumačenje iskustava svetoga nudeći »naravna« objašnjenja bez odricanja njihove fenomenološke subjektivnosti. Prijenos iskustva svetoga iz unitarnoga, svojevrsnog intencionalno neobojenoga stanja, u izrecivi jezični kôd intencionalno relevantnih pojmova sa sveprožimajućim utjecajima na opojmljivanje svijeta razmatra se pomoću kognitivne jezične teorije u tradiciji Johnsona i Lakoffa. Sposobnost izricanja značenja iskustva sve­toga sagledava se kao emergentno svojstvo pojmovnog procesuiranja metaforičkoga raz­mišljanja uvjetovanoga utjelovljenošću uma i kulturalnim odrednicama. Predloženi pristup omogućuje tumačenje nastanka složenih mitoloških i kulturalnih modela temeljem iskustva svetoga, ali i ukazuje na njegovu kulturalnu neuvjetovanost zadanu nediskurzivnom naravi samog iskustva.

Ključneriječikognitivnaznanost,religija,iskustvosvetoga,mističnoiskustvo,emergencija,neuroteolo­gija,pojmovnametafora

1. Od religijskog prema kognitivnoznanstvenom pristupuproučavanjaiskustvasvetoga

Prema svjedočanstvima svjetskih religijskih tradicija, iskustvo svetoga is­hodišnajedimenzijajedneoduniverzalnihljudskihdjelatnosti–religijskogopojmljivanjasvijeta.BilodaseradioprobuđenjuBuddheumeditacijiispodsmokvinadrveta,Mojsijevojvizijigorućeggrma,PavlovomzasljepljenjunaputuuDamaskiliMuhamedovojobjaviKurana,nositeljitihiskustava,pota­knutiizravnimzôromkojinadilaziuobičajenustvarnostsvijeta,oblikujuri­tualne,narativne,filozofske,etičke,socijalneimaterijalneobrascereligijskihsustavaštoudodirusnovimsljedbenicima,povijesnimokolnostimaikultu­ralnimobrascimaobičnopostajuvrlosloženiirazrađeni.1Brojnereligijske

1

Višeopodjeli religijskihdimenzijana isku­stvenu,ritualnuilipraktičnu,narativnuilimi­tološku, filozofsku ili dogmatičku, etičku ili

zakonodavnu,socijalnuimaterijalnu,vidjetiu:Smart(1998).

Page 2: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga238

dimenzijebremenitesutežnjomzapoticanjem,razumijevanjemiobnavlja­njemiskustvasvetoga.Uneštoslobodnijojinterpretacijinebibilokrivorećidaritualibeziskustvapostajutekautomatiziraneradnje;naracijaosvetomebeziskustvenereferenceispraznozamišljanjelišenoudivljenja,afilozofskaraspravasuhoparnogomilanjelogičkihargumenata;etikabezempatijesveto­gavodiufarizejskozakonodavstvokrutognametanjapravogikrivogsdruš­tvenomorganizacijomutemeljenomnavladavinijačihipodobnih.Čakizna­čajmaterijalnihspomenikahlapibezasocijativnog iskustvasvetoga,poputsvezamagljenijegodrazauogledalu.Nijestogačudnodaseiskustvosvetogazbogreligijskihustrojnicanajčešćenazivareligijskimiskustvom,obilježenoikaoduhovnoilimističnoiskustvo,predanostilištovanje,premdauodređe­nomsmisluizlaziizokvirareligijskogaiskustvakaoproizvodaorganiziranogsustavavjerovanjaisvjetonazora,većisamimtimeštomuprethodi.Uobjasnidbenompaksmisluiskustvosvetogaprijepornajekategorijaljudskogiskustva koja pred znanost postavlja znatan izazov.Kako objasniti naizgledonostrana subjektivna iskustva koja su kroz povijest bila okosnica brojnihdruštvenihikulturološkihobrazaca?Povijesnogledano,znanstvenatumačenjaiskustvasvetogaizdanaksuznanstveneihumanističkerevolucijeskraja17.stoljeća.Raskidajućisputanostiteološko­filozofskihtumačenjasvijetaprirodnesuznanostipotpunijimuvidomuzakonitostifizike,kemijeibiologijerasplam­saleidejuoobjektivnojspoznajisvijeta.Dodirsdrugimkulturamapotaknuojerazvojbrojnihhumanističkihdisciplinapoputkomparativnelingvistike,kom­parativnereligijeiantropologijekojesunezaustavljivopokrenulekotačredefi­nicijeeuropocentričnekulturejudeo­kršćanskihkorijenauporabomistogkritič­kogmehanizmaprvotnorazvijenogzadruge.Naposljetku,Darwinovateorijaoevolucijiuvelajenovezamisliopodrijetluljudskerasedovodećiupitanjenesamoteološkedogmeonastankusvijetaičovjeka,većibogoizvornostBiblije.Prosvjetiteljskeidejeinovioblicireligioznostiizgradilisuuvjetezaodmakoddogmatiziranogsagledavanjareligijskihfenomena,azagovorniciznanstvenogpristupatežilisuuspostavitimetodologijeproučavanjareligijeoslobođeneodteološkihpoticajaočuvanjaautentičnostivlastitevjere.Jedanodpioniraznanstvenihistraživanjareligijskihiskustava,kojasunapo­sljetkupreraslaudisciplinunazvanupsihologijareligije,2američkijepsiho­logWilliamJames.Onjenaedinburškomsveučilištu1901.i1902.godineodržaonizpredavanjaoreligijiobjavljenihuknjiziRaznolikost religioznog iskustva.Jamesovaistraživanjareligijskihiskustavaobuhvatilasukatoličkepojmovemisticizmaisvetosti,kaoi tradicionalneprotestantskeidejeobra­ćenja.Referencenaiskustvadrugihtradicijapoputbuddhizma,islamaisu­fizmatehinduističkihsustavayogeivedāntetakođersepojavljuju,premdaneiscrpno.Tumačećipsihološkudimenzijureligijskihfenomenakorištenjemmemoaraiautobiografijazaizvorepodataka,usredišteproučavanjastavljačovjekovaunutrašnjaraspoloženjališenastrukturaorganiziranogsustavain­stitucionalizirane religije.Osobna religija,kojudefinirakaoosjećaje,djelai iskustva pojedinaca u njihovoj samoći sve dok oni sami vjeruju da su uvezisnečimštosmatrajubožanskim,Jamesujeosnovnijaiodteologijeiodcrkveneprakse.3Razmotrivšiširokrasponiskustava,odjednostavnijihvrstazdravodušja,dorazvijenijihsubjektivnihpojavaljudikojisuureligioznomživotubili»bližesavršenstvu«,4Jameszaključujedareligijskaiskustvačinesredišteljudskogpostojanjasbrojnimpozitivnimučincimazasvakodnevniživot,tedasenjihovizvorisredištenalaziuljudskojsvijestiu

»…kojojkaodapostojiosjećaj stvarnosti, osjećaj objektivne prisutnosti, percepcija‘tamone­čega’,dubljiiopćenitijiodsvihspecijalnihiposebnih‘osjetila’«.5

Page 3: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga239

Jamesjetakopotaknuoistraživanjareligijskihiskustva,alinekaoproizvodinstitucionalnihdogmatskihokvira,većkaoinherentnidiopojedinčevaspo­znajnogpotencijalakojisepojmovnoizgrađujeuodnosupremakulturološkipostuliranimreligijskimokvirima.ZarazlikuodJamesovapragmatičnopozitivnogstavapremareligijskimis­kustvima,Freudjekrozsvojupsihoanalitičkuteorijuponudioredukcionistič­ko tumačenje.PojamBoga,premaFreudu, izvire izdječjegodnosapremavlastitomocuiFeuerbachovolikojprojekcijitakvaodnosapremazamišljeno­mustvoriteljskom,zaštitničkomiautoritativnomentitetu.Religijskamističnaiskustva,pak,plodsu infantilneneurozepsihološkiuzrokovane regresijomstanja»oceanskogblaženstva«zakojejevjerovaodaprožimadječjiumprijeiskustvenograzgraničenjaizmeđu»sebstva«i»ne­sebstva«.Težnjazamistič­nimduhovnimjedinstvomzapravojepodsvjesnaželjazabijegomizgruberazočaravajućestvarnostipovratkomusvijetblaženogjedinstvadojenčeta.6 Religijsko opojmljivanje Freud u djeluDie Zukunft einer Illusion (1927.)supostavljaopsesivnimneurozamapojedinca izražavajućinadudaće istimprocesomkojimodraslinadvladavajuopsesivneneurozedjetinjstvadruštvoodbaciti religijske fantazije i iluzije, oblikovane u ranijim razdobljima čo­vječanstva pod pritiskom neukroćenih osjećaja i poriva, usvajajući zrelije,racionalnijeimoralnijesvjetonazore.Iakojeukasnijemdjelu Das Unbeha­gen in der Kultur (1930.)umanjiosvojzanosipovjerenjeuprevlastrazumanadinstinktima,Freudovredukcionizamsvakakojepostaviovažnesmjerniceistraživanjimareligijskihfenomena.Jesulireligijskaiskustvadoistatekpro­izvodpsihofizičkepatologijekojaiskrivljavastvarnost?Moželiserazlučitipatologijaodpotencijalnoizvornihiživotnopodržavajućihiskustavasveto­sti?Kojidiopsihofizičkogustrojapodupiretakvaiskustvaipojmove?NakonprvihkorakamanjeilivišeneovisnihistraživačapoputJamesa,Freu­da,Junga,Leube,PrattaiStarbuckaspočetka20.stoljećasustavnaznanstve­na istraživanjapsihologije religijenapuštena su svedokraja sedamdesetihgodina 20. stoljeća u korist dominantnih redukcionističkih biheviorističkihteorija.7 U sedamdesetima, psiholozi poput Abrahama Maslowa ponovnoohrabrujuproučavanjareligijskihuvidakaovaljanihpsiholoških,anemeta­fizičkihfenomena.Maslowukazujenapotrebuzacjeljivanjaprocjepadome­naizmeđuznanostiireligije,smatrajućidaseobjektivna,(pre)mehanistička,(pre)redukcionističkaznanosttrebaotvoritirazotkrivanjufenomenakaoštosusubjektivnareligijskaiskustva,bezobziraštoimreligijapripisujeznan­stvenoneprihvatljivanadnaravnatumačenja.8

Izneredukcionističkogtaborapočetkom20.stoljećautjecajandoprinosdalj­njem definiranju znanstvenog istraživanja religijskih iskustava ostvario jenjemačkiliberalniteologRudolfOttoudjeluDer Heiligeobjavljenom1917.Napuštajućijednačenjeiskustvasvetogaipojmadobra uteološkimtradici­jamaetičkogmonoteizma,Ottojesvetoshvaćaokaoneštoštonadilaziljud­skopoimanjedobroga.Svetosadržidobro,alinijeiscrpljenoudobru.9 Svoj 

2

JonteiParsons(2001):6.

3

James(1990):21.

4

James(1990):2.

5

James(1990):39.

6

d’AquiliiNewberg(2001):108.

7

PaloutzianiPark(2005):4.

8

Maslow(1970).

9

Shushko(2006):296.

Page 4: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga240

pojamnazvaojenuminoznim iskustvom,psihološkipopraćenosjećajemmy­sterium tremendum et fascinans.Numinozno je daklemisterij, sposoban uljudskimbićimaizazvatizastravljenjeistrahopoštovanjeistodobnoihprivla­čećiiudivljujući.Tojesubjektivnoiskustvoonkrajracionalnogopisa,poputmističnih iskustavakojapremaOttučinepodskupnuminoznih iskustava,10 premdasemožeosjetilitikaoobjektivnoiizvansebstva.11SvetozaOttapo­stojikaoentitetonkrajljudskograzumijevanja,alidostupannadracionalnomiskustvenomuvidu.Metodološkoograničenjeistraživanjatakvogfenomenaočitoje–deskripcijureligijskogosjećajamogućejeformuliratiisključivonatemeljuintrospekcije.Znanstvenicireligijetako,premaOttu,morajuposje­dovatisposobnostdoživljavanjanuminoznogosjećaja,sensus numinis. S dru­gestrane,univerzalnapsihološkakomponentaOttovaiskustvanuminoznogomogućila je transkulturalni pristup poimanju iskustva svetoga, pa jeOttoznačajnoutjecaonarazvojkomparativnihstudijareligija,osobitoonihsfe­nomenološkim tendencijama.Različitosti opisa numinoznoga u religijskimtradicijamamoglesusetumačitiprenošenjemsubjektodnosnogiracionalnogosjećajaudivljenjaili transcendencijenarazinuobjektnoorijentiranestvar­nostizaodijevanjemukulturalnouvjetovanesimbole,procesomkojijeOttonazivao‘shematizacija’.12

JoachimWach je nastavio, na tragu epistemologije i ontologijeOttova is­kustvasvetoga,oblikovatitemeljedeskriptivnogpristupapovijesnogisustav­skogistraživanjareligijeodriješeneteološkihpristranostiiredukcionističkihmetodologija»konkretnomfenomenologijomreligijskihobjekataičinova«udiscipliniprozvanojReligionswissenschaft.13WachjesintetizirajućimetodeRudolfaOttaiMaxaScheleraizgradioempiričko­empatičko­fenomenološkuhermeneutiku naglašavajući da povjesničar religije prvomora usvojiti onoštoseprepoznalokaoreligijskifenomen,azatimgaspoznajućikaovlastitidoživljajsvijestianalitičkiproučiti.Apriornatranscendentostontološkogsta­tusaOttovanuminoznoguklopilaseuteorijuonadnaravnomfilogenetskompodrijetlu religijepostulirajućinesvedivost religijskihfenomenanametodeantropologije,psihologijeilikojedrugedruštveneznanstvenediscipline,uz­dižućistudijreligijenakategorijusui generis.14Wachovnasljedniknačikaš­komsveučilištu, MirceaEliade,izraziojetonasljedećinačin:

»Religijskifenomenmožeseprepoznatijedinoakomusepristupinanjegovojrazini,odnosno,ukolikoseproučavakaoneštoreligiozno.Suštinutakvogfenomenanijemogućedosećipomoćupsihologije,fiziologije,sociologije,ekonomije,lingvistike,umjetnostiilikojedrugedisciplinejersetimepropuštajedinstveniinesvedivielement–elementsvetog.«15

ZnanstvenicipoputRudolfaOtta,JoachimaWachaiMirceeEliadeauteme­ljilisudisciplinuposvećenuobjektivnom,aliempatičkomikomparativnomproučavanjusvjetskihreligija.Takavtranscendentalističkipristup,predvođenznanstvenicimaokupljenimokotakozvanečikaškeškole,naposljetkujepo­staopoznatkao»Povijestreligija«.Kritizirajućitendencijeobezvrjeđivanjaiskustva svetosti, transcendentalisti su se našli u opreci spram redukcioni­stičkihinaturalističkihteorijaoreligiji.Shodnotome,predmetproučavanjapremještenjesobjašnjavanjafunkcijareligijeuživotupojedincaidruštvu,kojimasusebaviliznanstvenicipoputnaturalistaTyloraiFrazerailisocio­kulturalistipoputMarxa,DurkheimaiWebera,nafenomenološkoopisivanjereligijskihiskustavaobjavljenihusvetimtekstovimabrojnihsvjetskihreligi­ja.Transcendentalistisusvojaproučavanjausredotočilinareligijskaiskustvaizraženausvetimtekstovimavelikihreligijskihsustava.Ciljevisubiliuniver­zalistički.Ukolikoreligiječuvajuizrazetemeljnihiskustvasvetosti,iukolikosetiizrazimogusakupiti,prevesti,usporeditiiinterpretirati,znanstvenicibi

Page 5: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga241

trebaliutjecatinarazinuunutartradicijskogimeđutradicijskograzumijevanja,apomogućnostiisintetizirati»religiju«izasvihreligija.Jednomkadjedo­voljnotekstualnihpodatakasakupljeno,moglibiusporeditikanonskedoktri­nesvjetskihreligijakakobiidentificiralipretpostavljenojedinstvoreligijskihiskustavakojejeRudolfOttonazvaodas Heilige–‘sveto’.16

Mnogiznanstvenici1960­ihsugodinanapustilitakvepristupeukoristnovihpostmodernističkih ideja.Postmodernizamse,kao intelektualnipokretkojikritiziraparadigmuprosvjetiteljstva,uhvatioukoštacsidejomobjektivnosti,modernizmaisvekolikeznanosti.»Velikenaracije«izgubilesusavkredibili­tetistogaihtrebaodbaciti,sažimaLyotard17sumnjeumodernističkoufanjeunadmoćlogike,znanstveniracionalizampoložennapretpostavkedohvaćanjacjelinestvarnosti,pojmovnudeterminiranostteuniverzalnostitranskultural­nostljudskihiskustva.Svesutoideološkikonstrukti,tvrdepostmodernisti,štodoistasamozrcalevlastitemodernističkesvjetonazore.18Znanostubitinijerazličitaoddrugihdiskursakojidoprinosedruštvenojraspodjelimoći,pabiznanstvenaobjašnjenjatrebalozamijenitikritičkomevaluacijomdiskursa.Religija se, pak,može promatrati kao kulturalni proizvod, što znači da je,kakoističeRaymondWilliams,19valjasagledavatiunjezinomidealnomilielitističkom,dokumentarnomidruštvenomvidu.Primijenivšipostmodernističkeidejenapodručjereligije,mnogisuistraživačireligijepočeliuviđatiuskagrlatekstualnogapristupa.Naglasaknarazmatra­njevrhunacaljudskihreligijskihiskustavaiznjedrenihukriluvisokereligij­skekulturepružatekidealiziranuslikusvjetskihreligija.Ubrojnimteološkimsustavimadruštvenemanjinepoput žena i različitih supkultura redovito suzbogperspektivizacijeuskogkrugaobrazovanihteološkihurednikadobivalemanjuilinikakvupozornost.20Moguliseondacjeloviteteorijeoreligijite­meljitinaelitističkomshvaćanjukultureireligije?Znanstvenicikojisuusvo­jilipostmodernekritikeokrenulisuserazvojudruštvenihikulturalnihmetodaproučavanja živućih religija.21 Umjesto objašnjenja transkulturalne esenci­jereligijeinaravisvetosti,postmodernistisuohrabrivalitumačenjareligijekaoljudskeaktivnostiugrađeneukulturuipovijesno­političkeprocese,štojedoprinijeloporastuistraživanjauvjetovanostireligijskihiskustvaosobitimkulturnimisimboličkimokruženjem.22Odbacivanjemelitističkihtumačenjamodernizma,zakojesesmatralodatotaliziraju,esencijalizirajuiidealizirajulokalneoblikereligija,položenisutemeljizaravnopravnovrednovanjesvihideja i svjetonazora.To je,međutim, stvoriloparadoksupostmodernizmu:jerakosusveidejejednakovrijedne,zaštokritiziratimodernističke?Sdruge

10

Taves(2005):7738.

11

Otto(1958):11.

12

Otto(1958):46.

13

Kitagawa(1987):9650.

14

Slone(2004):24.

15

Eliade (1963): xiii, citirano prema Slone(2004):24.

16

Slone(2004):25.

17

Lyotard(1984).

18

TayloriWinquist(2001).

19

Williams(1961).

20

Spivak(1994).

21

Fisher(1991);Segal(2006).

22

Slone(2004):28.

Page 6: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga242

strane,upravosuvlastitanačelasubjektivnosti,lokaliziranostiipluralizaci­jepostalabremeobjašnjujućojmoćiteorijskogpostmodernogmodeladruš­tvenihznanosti.Jerkolikogodsezahvaljujućisociokulturnomprikupljanjuetnografskih podataka danas proširilo znanje o sadržaju religijskih sustavatenjihovimdruštvenimikulturnimvarijacijama,novipodacibezcjelovitogobjašnjenjaneznačenužnoinovoznanje.Drugimriječima,postmodernistič­kipristupnijedostatnoobjasnionaravilirazlogepostojanjareligijskihfeno­mena.23

Razvojempsihologijereligije,neuropsihologijeikognitivnihznanostiuzad­njoj četvrtini20. stoljećaznanstvenici su sevratiliOttovim temama ipro­učavanjureligijskihiskustava,alisaznatnimizmjenama.Nedostataktrans­kulturalnih podataka zbog kojihmodernisti nisumogli stvoriti pouzdane isveobuhvatneteorijedobrimsudijelomotklonilapostmodernaistraživanja.24 Nadalje, za razliku od sui generis pristupakojimsusetranscendentalistiosa­mostaliliodostalihznanosti i implicitnoprosljeđivali teološkenazore,bezobzirakolikoonibililiberalniilikulturološkikomparativni,proučavanjare­ligijeuključilasurazličitemetodološkeidisciplinarnepristupe.ZnanstvenicipoputRobertaSegala25iliAnnTaves26zaključujudaistraživanjereligijenezahtijevadistinktivnumetoduiliobjašnjenjezaostvarivanjestatusadiscipli­ne.Religijski fenomeniotvoreni su raznolikimpristupimaproučavanja,odkojihnitijedansamzasebenijenužnoiscrpan.Studij religije posljednjih desetljeća iznimno su obogatili višedisciplinarnikognitivnoznanstveni pristupi koji teže protumačiti religijske aspekte ljud­skogponašanjakaodioljudskihspoznajnihsposobnosti.Spoznaju,odnosnokogniciju,ThomasLawsonjedefiniraokao»nizprocesakojimaspoznajemosvijet«,akognitivneznanostikao»nizdisciplinakojeistražujuteproceseipredlažuobjašnjavajućeteorijeonjima«.27Kognitivnaznanostoreligijitu­mačiznačajkereligijskogiskustva,mišljenjaidjelovanjakaoplodfunkcio­niranjaljudskogauma,neurološkestrukturemozgaicjelokupnepsihofizičkestrukture ljudskogutjelovljenja.28Toširokopodručje istraživanjauključujerazličite,pačakimeđusobnosuprotstavljeneteorijeipojmove.Unutarkognitivneznanostioreligijibrojniistraživači,poputStevenaKatza29 iliPascalaBoyera,30zagovornicisukonstrukcionističkogpogledananaraviskustvasvetoga,kojijedoneklenastavakredukcionističkihtendencija.Sre­dišnjipredmetnjihovaproučavanjamentalnesureprezentacije,odnosnoulo­gajezika,kultureikognitivnihmodelauoblikovanjureligijskihiskustavaivjerovanja.Takavpristupontološkijeograničenbudućidaontološkastvar­nostsadržajareligijskihfenomenanijesamaposebisvrhaistraživanja,većspoznajnimehanizmikojistvaraju,oblikujuiprenosereligijskereprezenta­cije.PitanjenijepostojiliuontološkomsmisluBog,bogovi,neuništivadušailiSebstvo,većzaštoljudivjerujuunjihikakoihljudskiumreprezentira.Religijaseshvaćakao jedanodbrojnihspoznajnihprocesakrozkoje ljudistvarajuiopojmljujusvijet.Toneznačidareferentireprezentacijanužnoon­tološkinepostoje.Ipak,takvikognitivnipristupireligijiostajunenadnaravniproučavajućireligijskefenomenekaoproizvoduobičajenogprocesaljudskespoznajeidiskurznogoblikovanjanjihovaznačenja.Nasuprottome,istraživačipoputRobertaFormana31naglašavajudapostojeodređenanediskurzivnamističnaiskustvakojasamausebinoseznačenjainadilazeokvirereligijskihtradicijaicivilizacijskemijene,čimesenastavljajunatranscendentalističkutradicijutumačenja.Formankaoprototipizdvajatro­fotropnoiskustvo»čistesvijesti«kojeje,premanjegovutumačenju,iznimno često ipredstavljaosnovu različitihmističnih iskustava, štoviše stoji izvanmogućnostikulturalnekonstrukcije.32

Page 7: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga243

Potencijalneslijepeulicesvakogodnavedenihpristupapokušavajuseunutarkognitivnog istraživanja religije izbjeći premrežavanjem višedisciplinarnihmetodaispoznajatemeljnihdisciplinakognitivnihznanosti:filozofije,ling­vistike,psihologije,antropologije,neuroznanosti,umjetneinteligencije,kaoisteorijamaprirodnihznanosti,osobitobiologijeifizike.Uskladustakvimkognitivističkimpristupom,iskustvakojasesmatrajureligijskima33ilisveti­mamogusepromatratikaoosobitastanjasvijestisodgovarajućimkorelatomnaneurološkojrazinikojaseukulturiizražavajuiprenosepojmovnimsusta­vomidruštvenominterakcijompogodnomzanjihovotumačenjeipoticanje.

2. Iskustvo svetoga kao stanje svijesti

Upokušajudefiniranjaiskustvasvetogakaostanjasvijestipotrebnojebaremnačelno odrediti što semisli pod pojmom ‘svijest’.Američki filozof JohnSearle u djelu Mind, Language and Societyiskustvenoodređujesvjesnostkaostanjakojauslučajuljudiuobičajenopočinjunakonbuđenjaizstanjasnabezsnovaitrajusvedoponovnogulaskaustanjebezsnovailipadanjaukomu,ilismrti,ilikojegdrugognačinaobesvještenja.OdbitnihznačajkisvijestiSearlenavodipounutrašnjenost,kvalitativnostisu­bjektivnost.Svjesnostjepounutrašnjenaunutarentitetakojisenaziva‘tijelo’inanjuutječeslijedstrukturnihtjelesnihprocesa.34Nadalje,svastanjasvi­jesti imajukvalitativni osjećaj.Primjerice,slušanjeBachovefugepobuđujedrugačijiosjećaj,qualiau,odmeditacijeuzentradicijiiliposlijepodnevnogpijuckanjalimunade.TomasNageltvrdidaupravotaj»osjećajkakojebiti«određujesvjesnobiće.35Osobitost religijskih iskustavaočituje seupravousamoodnosnimznačajkamasvijestikojeumetodološkomsmislupostavljajunaizgled nepremostive probleme znanstvenom proučavanju. Naime, kvali­tativno iskustvopostojisamozasubjektakojigadoživljava,usidrujućisu­bjektivnost kaoključnuznačajkusvijesti.Akoje,dakle,znanostpodefinici­jiobjektivna,asvjesnostpodefinicijisubjektivna,svijestseočitonemožeznanstvenoproučavati.Searleukazujedajetakavzaključakplodishitrenogtumačenja riječi ‘subjektivno’ i ‘objektivno’. Znanje uključuje proces pro­matranjaizmeđumotriteljaimotrenog.Uodnosunamotritelja,znanosttežiepistemološkojobjektivnostitragajućizaistinamakojeneoviseoosjećajimaistavovimaistraživača.Motrenopakmožeimationtološkiobjektivanilisu­bjektivanstatus.Ontološkiobjektivnientiteti,poputrijekâ,planinâ,motrivi

23

Slone(2004):45.

24

Slone(2004):47.

25

Segal(2006):XVIII.

26

Taves(2009):XIV.

27

Lawson,E.T. (2000).Cognition.U:Braun,W.iMcCutcheon,R.T.(ur.).The Guide to the Study of Religion.Cassell:75,citiranopremaSlone(2004):47.

28

Lawson i McCauley (1990); Boyer (1994;2001);Pyysiäinen(2001);Tremlin(2006).

29

Katz(1978;1983).

30

Boyer(1994;2001).

31

Forman(1990;1999).

32

Taves(2009):56.

33

Taves(2009):57.

34

Searle(1998):41.

35

Nagel(1974):436.

Page 8: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga244

suzadrugemotritelje.Ontološkosubjektivnientiteti,poputboli,svraba,mi­šljenja,vjerovanjailimističnihiskustavamotrivisusamozamotriteljakojiihdoživljava.Činjenicadadomenasadržientitetekojisuontološkisubjektivnineisključujeepistemološkiobjektivnoznanstvenoistraživanjetedomene.36 Subjektivnaiskustvamogućejeproučavatimetodamakojeuključujuusklađe­nostepistemološkiobjektivneintrospekcijeiposrednihontološkiobjektivnihpristupa.Ovakav pristup potencijalno objedinjuje redukcionističkemetodeFreudaiJamesatražećipsihofiziološkekorelatesubjektivnogiskustvasve­tosti,alineisključujefenomenološkuempatičnostkojasepronalaziuradovi­matranscendentalistapoputOttailiEliadea.Daljnjaznačajkasvijestivezanajeuzzapanjujućifenomendasebrojnipo­dacikojipristižukrozosjetila,kaoisvementalnereprezentacije,ujedinjujuu jednopoljesvijesti.37Svasvjesna iskustva,bezobziranabroj raznolikihpodražaja, doživljavaju se kao dio objedinjene svjesnosti. Na temelju togosjećaja cjeline stvara sepojamo fenomenološkom jedinstvu i cjelovitostiosobnostitemeljemujedinjujuće značajkesvijesti.Jednaodključnihobiljež­jaiskustvasvetostivezanajeupravouzpojačanosjećajjedinstva,bezobzi­rakategoriziraliseonkaonaizgledtranscendentanuodnosunauobičajeneosjetilnepodražaje, ilipaknalikuje imanentnombezobličnomvezivu tkivudoživljajastvarnosti;bezobzirapripisujelisedjelovanjukakvogkulturalnopostuliranognadnaravnogbića,ilisetumačikaopovrataktemeljuSebstva,duši,ilipakizjednačujespuninomprazninepojmaSebstva.Osjećajcjelovi­tostisvijestiizravnojepovezansaintenzitetomosjećajaja.Stoganiječudnodasepojačaniosjećajcjelinedoživljenuiskustvimasvetostičestotumačikao»potragazakrajnjimsebstvom«.Unutar teobjedinjenosti svjesnost semožeusmjeriti napredmetenaizgledizvan područja subjektivnosti.Ta se sposobnost svjesnostio nečemu nazi­va intencionalnost.Ukonteksturaspraveointencionalnostiiskustvasvetogakorisnojeuvestipodjelunaneprijelaznu(netranzitivnu)svjesnost kao stanje iprijelaznu(tranzitivnu)svjesnost o nečemu.PremadefinicijiMaxwellaBen­netaiPeteraHackera38neprijelaznasvjesnostnemaobjekata,zarazlikuodprijelaznesvjesnostikojajeobjektodnosna,ipotomesrodnaintencionalnosti.Nepostojanjeneprijelaznesvjesnostiočitujeseunepostojanjusvijesti,kaoti­jekomdubokogsna,aaktiviranjemneprijelaznesvjesnostisvijestautomatskipostajesvjesnanečega,odnosnopostajeobjektodnosnaprijelaznasvjesnost.Neprijelaznasvjesnostkaostanje,dakle,nijeobjektmogućegiskustva,većpreduvjetbilokakveprijelaznesvjesnosti.Svjesnosto»svetom«,ilio»čistojsvijesti«,iličako»ničemu«,vrstajeprijelaznesvjesnostispoznajnosrodnaostalimiskustvima.Povezanasintencionalnošćusloženihsvjesnihsustavaznačajkajepozornosti svijestikojomseistančanijeobrađujupodaciizžarišnihpodručja,dokperi­fernipodacineulazeupredočenoiskustvo.Svakodnevnomozaknatajnačinizbrojnihpodatakaprimljenihodosjetilnihsustavanavišimrazinamaobra­đujetekjedanmanjineredundantnidio.Možesetakogovoritiodvijerazinesvjesnosti–opukomdoživljavanjunečegailisvjesnom(pozornom)doživlja­vanjunečega.Predloženisurazličitinazivizatudistinkciju:svjesnostnižegilivišegreda(first­order, higher­order),39primarnaisekundarna(primary, secondary),40 svijest imetasvijest (consciousness,  metaconsciousness)41  te jezgrenaiproširena(core, extended).42Posvojimznačajkama,iskustvasve­toga uvrštavaju se u stanja svijesti višeg reda pozornosti u kojima subjektvišenijetekmotritelj(pod)svjesnihprocesa,kaoprimjericeusanjanju,većpostajesvjestansvjesnosti,odnosnopozornosvjedočioblikujućimprocesimasvjesnosti.

Page 9: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga245

Razmotrimosobziromnanavedeneznačajkesvijestidistinktivnaobilježjaiskustavasvetogaukontekstustanjasvijesti.Premapsihofizičkimobilježji­ma,iskustvasvetogamogusepovezatisonimštoseunovijojtradicijipsi­hologije naziva izmijenjenimstanjimasvijesti(Altered States of Conscious­ness iliASC).Pojam je uveoA.M.Ludwig43 zaopisivanje stanja svijestikojasesmatrajuneobičnima,alineiabnormalnim.IzmijenjenastanjasvijestiLudwigjedefiniraokao

»…bilokojementalnostanjesvijestiinduciranorazličitimfiziološkim,psihološkimilifarma­kološkimzahvatimailiagensimakojepojedinacsubjektivno,ilipromatračobjektivno,prepo­znajekaodovoljnudevijacijuododređenihopćihnormisubjektivnogiskustvailipsihološkogfunkcioniranjatogapojedincatijekompozornogbudnogstanjasvijesti.Dovoljnadevijacijaoči­tujesevećomzaokupljenošćuunutrašnjimosjetilimailimentalnimprocesima,promjenamauformalnimkarakteristikamamisliiporemećajimaprovjererazličitihoblikastvarnosti.«44

Sobziromnaraznolikenačinepoticanjaizmijenjenihstanjasvijestiinjihovihiskustvenihrezultata,RolandFischer45jesjednestranerazlučiopobuđujućikontinuumiskustava,počevšiod tjeskobnih i shizofrenihstanja,vizija,po­put onih srednjovjekovnemističarke Julijane izNorwicha, pa sve do isku­stva ekstatičkogushita.Takvamobilizirajuća ergotropska stanja obilježenasuvisokomrazinomkognitivneipsihološkeaktivnosti,odnosnosimpatičkimpobuđenjem.Na trofotropnoj straniFischer je smjestio smirujuća iskustva,poputbuddhističkepraksezazena irazličitihstupnjevayogičkogsamādhīja obilježenapojačanjemparasimpatičkogdijelaautonomnogživčanogsustava,odnosnosniženomrazinomkognitivneipsihološkeaktivnosti.PozivajućisenaFischerovupodjelu,RobertFormanergotropnastanjapovezanasreligij­skimiskustvimanazivavizionarskim,atrofotropnastanjamističnim.46Osimnavedenih,Newbergid’Aquilirazlikuju»prelijevanja«smirenihupobuđenastanjaobilježenaiznenadnomnavalomenergijeiupijanjemuobjektzadublje­nja,testanja»prelijevanja«pojačanestimulacijeuvalovesmirenostiseksta­tičnomnavalomorgazmičkeenergije,kakvasemoguinduciratiintenzivnomiproduljenomkontemplacijom,plesnimritualima,akatkadnakratkoitijekomseksualnogklimaksa.47

Sobziromdasetakvastanjajavljajuiureligijskinemotiviranimkulturološ­kimkontekstima,W.T.Stacesmatradajeopravdanijekoristititerminmistič­nolikastanjasvijesti(Mystical­Like States).48Obilježjamističnolikihstanjaujedinjujuća su vizija jedinstva, spoznaja jednog kao unutrašnjeg podmetasvihstvari,osjećajdoživljajavrhunskestvarnosti,osjećajblaženosti,radosti, 

36

Searle(1997):114.

37

Dainton(2007):209.

38

Bennet i Hacker (2003).

39

Zelazo,GaoiTodd(2007).

40

Edelman(1992).

41

Schooler (2002).

42

Damasio(1999).

43

Ludwig(1966).

44

Ludwig (1966): 225, citirano prema Koko­szka(2007):5.

45

Fischer(1980);Connolly(2000).

46

Forman(1999):5.

47

d’AquiliiNewberg(2001):6.

48

Stace(1976).

Page 10: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga246

sreće,zadovoljstva,svetosti,božanskostiineizrecivosti.49Nekipsiholozi,po­putS.R.Deana,srodnaiskustvanazivajustanjimanadsvijesti (Ultraconscio­usness ili Supraconsciousness).50Deannadsvijestdefinirakao:

»… nadiskustvenu, nadracionalnu razinu mentalne aktivnosti koja transcendira sva ljudskaiskustvaistvaraosjećajjedinstvasasvemirom.«51

Psihološkaistraživanjaukazujuinarazlikovanjeintenzitetaiskustvaskonti­nuitetomprijelazaiztakozvanihobičnihdoizmijenjenihstanjasvijesti.Raz­matrajućitajvertikalnispektarizmijenjenihstanjasvijesti,AndrzejKokoszkapredlaže razlikovanja površinski izmijenjenih stanja svijesti (Superficially Altered States of Consciousness)oddubokoizmijenjenihstanjasvijesti(Pro­foundly Altered States of Consciousness).52Napočetkutogkontinuuma,po­vršinskiizmijenjenastanjasvijestioznačavajustanjakojaimajutekneznat­norazličitsadržaji/ilimodalitetedoživljavanjauusporedbisuobičajenijimstanjimabudnosti.Granična stanjanormalnih i izmijenjenih svijestiuglav­nomobuhvaćaju stanja relaksacije.Paradoksalno, opis tih stanjamnogo jetežioddubokoizmijenjenihstanjasvijestibudućidanalikujusvakodnevnimiskustvimauzneznatnuizmjenugledištastvarnosti,racionalnosti iskustvaiemotivnihreakcija.Pojamdubokoizmijenjenihstanjasvijestiobuhvaćaraz­ličitaiskustva,sadržajemi/ilimodalitetimadoživljavanjaznatnorazličitimaoduobičajenihsvakodnevnihiskustava.Spsihološkoggledištatusesvakakoubrajajutakozvanamističnolikastanjaopisanaurazličitimpovijesnimikul­turnim tradicijama.Valjanojepitanjejesulisubjektikojidoživljavajutaizmijenjenastanjasvi­jestižrtveoštećenogmozga ilidisfunkcionalnoguma.Poznato jeprimjeri­cedapatološkastanjapoput shizofrenije iepilepsijemogupotaknutipoja­vu izvantjelesnihglasova,vizije idrugehalucinogeneučinkekoje subjektičesto tumačekao religijskeporuke.53Nisu li takva iostalamistična stanjajednostavnoproizvodpatologije?Kakobiizdvojiopatološkastanjaodširo­kogspektraizmijenjenihstanjasvijesti,A.Aggernaes54jeporemećenostanjesvijesti(Disturbed States of Consciousness)odrediokao:

»…stanjeukojemosobanemanikakvoiskustvoiliukojemsusvaiskustvadevijantnasobzi­romnakvalitetutempaipromjeneraspoloženja,odonihkojebiimaousvojemuobičajenomstanju.«

To je

»…samoonostanjesvijestiukojemsepojedinacnemoževratitiiodržavatiuobičajenostanjevlastitomodlukom,nitigadruginemogurehabituiratiunjemuuobičajenostanjeprimjenomjednostavnihdruštvenihprocedura.«55

Newbergid’Aquilirazlikujuizvornamističnolikaiskustvaodporemećenihilihalucinatornihstanjapremaosjetilnojsloženostiistupnjuosjećajarealnosti.Halucinacijeseobičnodoživljavajusamokrozjedanosjetilnisustav.Primje­rice,osobaimavizijuiličujenetjelesneglasoveiliosjećanečijuprisutnost.Za razliku od toga,mističnolika se iskustva doimajukoherentnije, s istomili čakpovišenom razinomosjetilne složenosti uobičajenih svjesnih stanja.Takavdoživljajjednostavnoseosjećastvarnočakinakonpovratkauuobi­čajenostanjesvijesti,štouglavnomnijeslučajshalucinacijama.56 Nadalje, zarazlikuodporemećenihstanja,brojnaizmijenjenastanjasvijestikojaseureligijskimtradicijamanazivajumističnimuglavnomsesmatrajupozitivnimivrijednimljudskimiskustvima.Iakosadržajnočestoslična,ključnarazlikaočitujeseusubjektivnomstavuspramsamogdoživljaja.Doksuhalucinacija­maljudinajčešćezbunjeniiužasnuti,misticiuglavnomopisujuvlastitaisku­

Page 11: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga247

stvasvetostikaoekstatičnaiblažena,popraćenasmirenošćuicjelovitošću.Prelamanjeuobičajenestvarnostimisticidoživljavajukaopoželjno,apovrat­komusvjetovnustvarnostmoguopisatiiprenijetisvojaiskustvateučinkovi­tofunkcioniratiusvijetu.57Brojnestudijepokazalesudasedoživljavanječakiblagihduhovnihimističnihiskustavamožepovezatispovišenimrazinamasveopćegpsihičkogzdravlja,izraženeuparametrimaboljihmeđusobnihod­nosa,većegsamopoštovanja,niže razineanksioznosti, jasnijegsamoidenti­teta,povećanjemempatijezadruge,kaoipozitivnijimpogledomnaživot.58 Bezobzirakolikosečinilatranscendentnima,učincitakvihiskustavagovoreuprilogpsihološkeifiziološkefunkcionalnostimističnolikihstanjasvijesti.Upravotemeljemtihosobitihpsihofiziološkihobilježja,MichaelWinkelmansmatradajeintegracijaglavnafunkcionalnaznačajkamističnolikihstanjasvi­jesti.Winkelmanihstoganazivaintegrativnimstanjimasvijesti,razlučujućiihoduobičajenihstanjasvijesti,budnosti,sanjanjaidubokogsnabezsnovauspoređujućinjihoverazličitebiološkeifenomenološkeznačajkepoputakti­vaciježivčanogsustava,aktivacijeskeletalnogimišićnogsustava,osjetilnogimotoričkogprocesiranja,pozornosti,funkcijaegaiosobnogidentiteta,uče­nja i memorije.59Doksefunkcionalnostbudnihstanjaočitujeuučenju,prila­godbiokoliniipreživljavanjutijela,tijekomsnivanjaodvijasestrukturiranjememorijeipsihološkaprilagodba,audubokomsnufiziološkoobnavljanjeirast. Integrativnostanje svijestiodgovorno jeza iskustvopsihodinamičkograstatepsihološkeisocijalneintegracije.Sobziromnafunkcionalnostkvali­tativnihznačajkitihstanjasvijesti,60niječudnodarazličitioblicireligioznostiiduhovnostikojipotičuintegrativnaiskustvanimalonejenjavajuusvjetskimrazmjerima,unatočznanstvenojdekonstrukcijibrojnih teoloških, legalistič­kihikulturalnihvidovareligijskihdogmi.61

3. Iskustvo svetoga kao emergentna razina svijesti

Razmatranje fiziološke funkcionalnosti i fizioloških korelata subjektivnihiskustavaotvararaspravuofilozofskimpretpostavkamakognitivističkogpri­stupaoodnosusvijestiitijela,odnosnoumaimozga.Analizabrojnihmogu­ćihznanstvenihteorijamožesesvestinadualizmekaoantiredukcijsketeori­je,različitematerijalizmekaoredukcijsketeorijeteemergentizamkaovrstuontološkogmonizma.

49

Kokoszka(2007):6.

50

Dean(1973):1036–1038.

51

Dean(1973):1036,citiranopremaKokoszka(2007):7.

52

Kokoszka(2007):9.

53

d’Aquili iNewberg (2001): 107;Stephens iGraham(2007):199;RamachandraniBlake­slee(1998).

54

Aggernaes(1975).

55

Aggernaes (1975),citiranopremaKokoszka(2007):7.

56

d’AquiliiNewberg(2001):112.

57

d’Aquili,Newberg(2001):112;CahniPolich(2006):200.

58

d’AquiliiNewberg(2001):108.

59

Winkelman(2000):120.

60

Kim(2007):417.

61

Clarke(2006).

Page 12: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga248

Dualizamse temeljina iskustvenojčinjenicidasementalnastanjadoimljukvalitativnorazličitimaodfizičkihobjekata,pastogamorajuimationtološkizasebne domene. Bivajući nematerijalna, odnosno ne­fizikalna, psihološkastanjanikakvafizika,dualistitvrde,nemožeopisati.Materijalizamsdrugestranereducirasvena jednuontološkudomenu, fizičkustvarnost.Onošto,navodno,nijefizičko,uokvirimamaterijalizmatozapravonepostoji,odnosnomožesepromatratikaospecifičnibihevioralni,funkcionalni,epifenomenalniilinaizgledmentalniostvarajmaterijalnihprocesasustava.Poticajmaterijalistič­komviđenjusvijestiomogućilesuneuroznanostipokazujućidasespoznajniprocesidoistaostvarujuuspecifičnimfizičkimstrukturama,ohrabrujućire­dukcionistedapretpostavekakosementalnastanjamogusvestinaneurofizi­ološkeprocese,odnosnonizfizikalno­kemijskihobjekataiprocesa.U kognitivnoj paradigmi brojni su zagovornici odbacivanja dualizma i re­dukcijskogmaterijalizma, poput JohnaSearlea.Dualizamdoduše ispravnotvrdidajesvjesnostuepistemološkomsmislunereducibilnifenomen.Dugananebumože seproglasiti iluzijom i eliminatorno reducirati navišebojnoprelamanjesvjetlaukapljicamavode.Svijest,pak,idaseproglasiiluzijomostajestvarna,jerjesvijestpreduvjetsvjesnogposjedovanjailuzijesvjesnosti.Alineodrecivoststvarnostisvijesti,unatočintuitivnojprivlačnostidualističkepretpostavkeoodvojenostimišljenjaodtjelesnihprocesa,nepodrazumijevada jesvjesnostontološki odvojenaodmaterije ili tijela.Štosepakmateri­jalizmatiče,opravdanojetvrditidasuuontološkomsmislusvestruktureusvemirusačinjeneodtvari.Jer,kadnebibilesačinjeneodkakvetvarinebibiletvarne.Jednoodtemeljnihpitanjaskojimsesuočavatajpristupnaravjegradivnetvarisvegapostojećeg.Jelitoatom,kvantnečestice,struneilineštojošapstraktnije?62Moželiseondauopćegovoritioreduciranjunatvar,akoseuskladusasuvremenimteorijamafizikesvemanjetrebaočekivatitvarnidokazotvarnostigradivnogtemeljatvarnosti?Nočakakosesvijestisvedenatvarneneuralneprocese,uepistemološkom,odnosnofenomenološkomsmislunemoguseobjasnitisubjektivnisadržajisvijesti.Searlejenatajproblemukazaomisaonimeksperimentom»kineskesobe«dokazujućidajeteškozamislivodasintaktičkamanipulacijasimbolamožebitiizjednačenasasemantičkomprirodomsadržajamentalnihi/ilisvje­snihstanja.63Postojiočitonekidodatnimehanizamprijelazaizobjektivnogneuralnogprocesirajućegostvarajausubjektivnukvalitetukojičiniosobitostfenomenologijesvijesti.Umjestvaraniotjelovljen,moglobisesažetiSear­lovo64kognitivističkopoimanjeodnosaumaitijelauodnosunamaterijali­zamidualizam–stvaranusmisludasesvijestnemožeeliminiratinitiredu­ciratinamaterijalnesastavnice,autjelovljenstogaštosesvjesnastanjamogukauzalnoobjasnitiponašanjemjedinicanižegreda,primjericeneurona,65 ili čakkvantnerazine.66

Takvoviđenjeuskladujesteorijomsvijestikaoemergentnogsustava.Emer­genciju,premaPereiriiel­Haniu,67određujučetiriznačajke.Prvasenazivaontološki fizikalizam,štoznačidajesveuprostorno­vremenskomsvijetuiz­građenood temeljnih fizikalnih čestica i njihovih agregata. PhilipClaytonumjesto ontološkog fizikalizma predlaže nazivontološki monizam, jer  ako jeteorijaemergencijeupravuistvarnostjestusuštinisastavljenaodjednevrste»tvari«, toodričefizicinormativnumjerodavnostbudućidapostojećipojmovifizikenisuobjasnidbenodostatnizaopisstrukturiranjatetvari,indi­vidualiziranjaistvaranjauzročno­posljedičnihveza.Drugimriječima,budućidasenemožepretpostavitidaentitetikojepostulirafizikasačinjavajupotpu­niinventarsvegaštopostoji,emergentistinemorajubitifizikalistiusmislu dafizikadiktiratemeljenjihoveontologije.68Daljnjaznačajkaemergencije

Page 13: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga249

svojstava ključna je za stvaranje novih svojstava u naravi.Kada nakupinetvarnihčesticadosegnuprikladnurazinuorganizacijskeikauzalnesloženosti,izvornonovasvojstvaemergirajuutimsloženimsustavima.Searlenaglašavadasvjesnostnije emergentnosvojstvokojesene možeobjasnitikauzalniminterakcijamasastavnihelemenata,jerbitoponovovodiloudualizam.69DabiseodredilokadasestrukturnopojavljujunovasvojstvaP koja vrijede za neki objekt O, TimothyO’Connorpostaviojesljedećeuvjete:»i.PsuperveniranadsvojstvimasastavnihdijelovaO. ii.NitijedansastavnidioOneposjedujeP. iii. PjerazličitoodkojegstrukturnogasvojstvaO. iv. Pimaizravni(‘nanižerazineusmjereni’)determinirajućiutjecajuodnosunauzorkepona­šanjasastavnihdijelovaO.«70

Takvaemergentnasvojstvanesvediva su na i nepredvidiva iz sastavnicani­žihrazina,štopretpostavljapodjelustvarnostinavišerazinaorganizacije.Sdrugestrane,značajkauvjetovanosti sastavničkih razina svojstvima nadređe­nih određujekauzalnostentitetavišegredanavlastitesastavnedijelovenižegreda.KauzacijuusmislusuperveniranjamentalnognadfizičkimMelnykjeodrediosljedećimuvjetima:»i.Ukolikopostojirazlikaumentalnom,nužnopostojiirazlikaufizičkom. ii.Ukolikonemarazlikeufizičkom,nužnonemarazlikenitiumentalnom. iii.Nijemogućedapostojirazlikaumentalnom,adanemarazlikeufizičkom.«71

Mnoge suvremene teorije svijesti koriste teoriju emergencije i, premda serazlikujuudetaljimaodređivanjaneophodnihidovoljnihuvjetazapostoja­njetakveemergencije,zajedničkaimjepretpostavkadasvijestemergiraizsvojstavanekogfizičkogsustava.72Ontološkifizikalizambeznužnognegi­ranjafenomenologijeiskustvanudirazvideprema»naravnim«tumačenjimareligijskihiskustvakojaipaknisulišenafenomenološkesastavniceiskustvasvetoga.

4. Iskustvo svetoga kao neurološki proces

Uskladusnavedenomteorijomemergencije, iskustvosvetogaontološki jenereducibilno, ali kauzalno reducibilno na sastavnice, pa je sljedeći korak nakon određivanja značajki iskustva svetoga kao stanja svijesti pronalaže­

62

Greene(2004).

63

Searle(1997).

64

Searle(2007):325–334.

65

Searle(1997):22.

66

Stapp (2007): 300–312; http://video.google.com/videoplay?docid=­4887379527411665519&ei=zMCsSNLiDo382wKAlPC8CQ&q, pregledano15.8.2008.

67

El­Hani,Ch.N.iPereira,A.M.(2000).Hig­her­levelDescriptions:WhyShouldWePre­serveThem?U:Andersen,P.B.,Emmeche,

C., Finnemann, N. O. i Christiansen, P. V.(ur.)  Downward Causation: Minds, Bodies and Matter. AarhusUniversityPress:133,ci­tiranopremaClaytoniDavies(2006):2.

68

ClaytoniDavies(2006):2.

69

Searle(2009).

70

O’Connor, T. (1994). Emergent Properties.American Philosophical Quarterly,31:97–98,citiranopremaClaytoniDavies(2006):3.

71

Pećnjak(2002):41.

72

Kim(2006).

Page 14: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga250

nje fizioloških korelata tog svjesnog iskustva. Međudisciplinarni pristupkognitivističkogobjašnjenja iskustvasvetogasobziromnaneurofiziološkeprocesenekinazivajuneuroteologijom,bioteologijomiliduhovnomneuro­znanošću.73Zajedničkaoznakarazličitihstudijatogpodručjapromišljanjejereligije,duhovnostiiizmijenjenihstanjasvijestiusvjetluempiričkogznanjao umu i tijelu.Prva suvremenaopsežnijaneuroteološka istraživanja toga tipapotaknuo je1970­ih godina utemeljitelj tehnike transcendentalnemeditacijeMaharishiMaheshYogi.74Nastotinestudijazabilježilesufiziološkepromjenetijekommeditacije,poputsmanjenjaintenzitetadisanja,kucanjasrcaipotrošnjeki­sika.75DaseipakradiospecifičnojvrstiodmaranjafiziologijeukazivalasuEEGočitanjapomakommoždaneaktivnostisalfavalova(8–12Hz),preovla­davajućihuopuštanju,premasporijimuzorcimathetavalova(4–8Hz),auosobitodubokimstanjimameditacijenadsvođenihslojembržihbeta(12–39Hz)valova.Studijesupokazaletrendpremasinkronizacijielektričneaktiv­nostimozgaimeđuhemisferalnojkoherencijitijekommeditacije.Takvirezul­tatiuklapajuseufunkcionalnotumačenjeiskustvasvetogakaointegrativnogstanjasvijesti.UposljednjatridesetljećaEEGstudijeobuhvatilesuiostaleistočnjačketehnikemeditacijeirelaksacijesdoneklesličnimrezultatima.76

Jednoodbrojnihistraživanjareligijskihiskustavaukršćanskojtradicijipro­velajeNinaAzari.MetodomPETskeniranjaanaliziralajemoždanuaktivnostdvanaestnjemačkihprotestanata tijekomkontinuiranemolitveprvogastihaPsalma23:»Gospodjepastirmoj:ništaminećenedostajati!«77Očitanjazavrijemeiskustvaintenzivnemolitvebilježilasuaktivacijufrontalnogtjeme­nogmoždanogpodručja,povezanogasasposobnošćumišljenjailirefleksivneevaluacije,odnosnovišihprocesasvijesti.Zanimljivojedaulimbičkompo­dručjunijezabilježenojačepobuđenje,štoukazujedareligijskaiskustvanemorajuuvijekbitipopraćenapovišenomemotivnomaktivnošću.78

Zbogsilnoživetradicijenjegovanjameditativnihmističnihiskustava,buddhi­zamjeosobitoprivukaopozornostneuroteologije.Pionirtogapodručja,Ja­mesAustin, u djelimaZen and the Brain  te  Zen Brain Reflections tumačidaseprilikomdoživljavanjamističnolikihiskustva,ujapanskojzentradicijinazvanih kensho­satori,naneurološkojrazinismanjujeaktivnostlimbičkogsustava,itoosobitoprocesiaktivacijestrahapotaknutifunkcijomamigdale.Smanjujesetakođeraktivnostutjemenimpodručjimalubanjeodgovornihzaorijentacijuuprostoruirazlikovanjesebeisvijeta,kaoiaktivnostprefrontal­nihsustavauključenihuizvršnefunkcijeuobičajenihstanjabudnosti.79

OsobitosuzanimljiviradovineuroteologaAndrewaNewberga,80 koji je dio svojihistraživanjaobjavioudjeluWhy God Won’t Go Away. Newberg i Eu­gened’Aquilisuzaključili,analizirajućiSPECTmetodomotiskemističnoli­kihiskustvauneurofiziologijiosammeditanatatibetansketradicijebudizmainekolikofranjevačkihredovnica,daseutimpsihoneurološkimprocesimaodražava općeljudska biološka stečevina koja omogućuje transcendiranjematerijalnih sastavnica postojanja i spoznaja unitarne stvarnosti sebstva.81 Unitarnastanjakrajnjisuizrazkontinuiranograsponaiskustava,raspoloženjaipercepcijakojinaginjuosjećajustopljenostii transcendiranjauobičajenogosjećajasebeunekiproširenijiosjećajSebe.Akobašneu»blaženstvuSeb­stva«ili»Božjojljubavi«,svatkosenatrenutak»izgubio«uljubavivoljenihosoba,iliuprekrasnojglazbi,iliuosjećajustopljenostisPrirodom.Uneurološkojanalizi stvaranja reprezentacija iskustva svetosti imističnogpotencijalauma,Newbergid’Aquiliističučetiriasocijacijskapodručjakor­teksa,namijenjenaobradisenzornihinformacijakojiprocesirajuiintegriraju informacijeposveautomatskiiuglavnomispoddosegavoljnerazine.Funk­

Page 15: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga251

cionalističkomihterminologijomnazivaju:vidnoasocijacijskopodručje,ori­jentacijskoasocijacijskopodručje,asocijacijskopodručjepozornostiiverbal­no­pojmovnoasocijacijskopodručje.82

Vidnoasocijacijskopodručjeznačajnojeureligijskimiduhovnimiskustvi­makojauključujuvidnereprezentacije.Primjerice,kodpojedinacakojiprili­komrituala,umolitviilimeditacijikoristevizualizacijeilislikovneprikaze.Također,spontanementalneslikeprimljenetijekommeditacijeimolitve,ilineobičnevizijeustanjimapoputnear­death iskustavamogupotjecatiiztogpodručja.Različitaistraživanjapokazalasudaseelektričnimpodraživanjemtogpodručjamoguizazvatirazličitevrstevizualnihiskustava.83

Orijentacijskoasocijacijskopodručje,smještenonaposteriornomdijelutje­menogrežnja,primapodatkeodosjetiladodirakaoidrugihosjetilnihmo­daliteta,osobitovidnihislušnih,stvarajućitrodimenzionalnureprezentacijutijelaiorijentacijetijelauprostoru.84Dvasredištazaorijentaciju,smještenauzasebnepolutkemozga,obavljajurazličiteoperacije.Lijevoorijentacijskopodručjeodgovornojezastvaranjementalnezamjedbefizičkihgranicatijela,dokdesnoorijentacijskopodručjeobrađujeprostornekoordinate.Usklađe­nimradomdvajuorijentacijskihasocijacijskihpodručjasiroviosjetilnipodaciutkivajuseusložendoživljajsebstvauosjetilnodostupnomsvijetu.Činjenicada je to »sebstvo«mentalna reprezentacija, sastavljena od dijelova sirovihosjetilnihpodataka,neznačida fizičko tijelo ili svijetokonjeganeposto­ji.Značajnojeipaknaglasitidaummožespoznatisebstvoiiskusitirazlikuizmeđusebstva iostatkastvarnosti tekvrlo razrađenimnaporomneuralnihprocesasmještenihuasocijacijskompodručju.Utomsmislu,orijentacijskopodručjeiznimnojevažnoprilikomstvaranjamističnihireligijskihiskustavakojičestouključujuizmjenupercepcijeilitranscendiranjeprostoraivremena,osjećajajastvaisebstva.Nadalje,uprefrontalnojmoždanojkorismještenojeasocijacijskosredištepa­žnjekojeigravažnuulogupriusklađivanjutjelesnihkretnji.85Nasloženijojraziniasocijacijskosredištepažnjeuključenojeuorganizacijusvrsishodnogponašanjaiaktivnosti,teintencionalnousmjerenihuzorakamišljenja.Ošte­ćenjemtogpodručjagubisesposobnostkoncentracije,planiranjaiizvođenjasloženihperceptualnihzadatakakojizahtijevajumentalnuoštrinuiliprodu­ženupozornost.Osobečestonemoguzavršitidugurečenicunitiisplaniratidnevniraspored.Osjećajnosuispražnjene,bezvoljneiravnodušnepremado­gađajimauokolini,86štosemožepovezatisulogomkojufrontalnirežnjevi

73

Bulkeley(2007):527.

74

Bulkeley(2007):529.

75

Za opsežnu bibliografiju vidi: http://www.mum.edu/tm_research/bibliography.html.

76

CahniPolich(2006);Austin(2006):40–61.

77

Biblija,Psalmi23,prijevodIvanŠarić,Sara­jevo1942.

78

Bulkeley(2007):530.

79

Austin(1999;2006).

80

Vidi:http://www.andrewnewberg.com/pub.asp.

81

d’AquiliiNewberg(2001):9.

82

d’AquiliiNewberg(2001):16.

83

d’AquiliiNewberg(2001):17.

84

d’AquiliiNewberg(2001):17.

85

d’AquiliiNewberg(2001):20.

86

d’AquiliiNewberg(2001):23.

Page 16: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga252

imajuuprocesiranjuinadzoruosjećajaprekoumreženjaslimbičkimsusta­vom.87Asocijacijskopodručjepozornostizbogtihjeznačajkiiznimnovaž­noumeditacijiimolitvi,odražavajućiseupovećanojaktivnostifrontalnogrežnjakojubilježebrojnestudije.88

Verbalno­pojmovnoasocijacijskopodručje smješteno je na spoju sljepooč­nog(temporalnog),tjemenog(parietalnog)izatiljnog(okcipitalnog)režnja,aodgovornojezastvaranjeapstraktnihpojmovatezanjihovoprocesiranjeujezičnikod.89Većinakognitivnihoperacijapotrebnihzauporabuirazumi­jevanjejezikatevišegramatičkeilogičkefunkcijeizvršavajuseuverbalno­pojmovnomasocijacijskompodručju.Osimprisamomlingvističkomizvrša­vanjumolitveilimeditacije,onojeosobitovažnozapojmovnoodređivanjedomeneiskustvasvetoga,njegovenaraviiodnosapremadrugimiskustvimasebeisvijeta.Uodnosunatačetiriasocijacijskapodručja,Newbergid’Aquilizaključujudase tijekommističnolikihstanja intenzivnemeditacije imolitvepodručjaodgovornazaosjetilnupercepcijuiorijentacijusmirujuzbognedostatkaulaz­nihosjetilnihpodataka,dokse istovremenoaktivirajuprefrontalnapodruč­jaodgovornazasposobnostusredotočenja,planiranjaiizvršavanjasloženihzamjedbenihzadataka.Deprivacijompodatakapomoćukojihseuobičajenodefiniraireprezentirasebstvoisvijet,uzistovremenofunkcionalnopozornoneurološkostanje,mozaktumačiiskustvokaoiznenadnobrisanjegranica:

»Mozak nema izbora već da opazi beskrajnost sebstva blisko povezanoga sa svime što umdoživljava.Takvapercepcijaizgledapotpunoineupitnostvarna.Iupravosutako(subjektiistra­živanjakao,op.a.)Robertinaraštajimistikaprijenjegaopisivalisvojevrhuncemeditativnog,duhovnogimističnogzadubljenja.«90

5. Iskustvo svetoga kao pojmovni ijezičnifenomen

Sljedećiaspektiskustvasvetogakaospecifičnogpsihofizičkogstanjanjegovjeutjecajnaljudskipojmovnisustav,odnosnosustavznačenjaivjerovanjaosvijetu.Povrhosobinasvijestiiintencionalnosti,kojedijelesdrugimživo­tinjskim vrstama, ljudi su biološkom evolucijom i osobitimmehanizmimakulturnogaučenja temeljenognashvaćanjusuvrsnikakaosebi sličnihbićas istovrsnimmentalnimživotom,91stekli sposobnoststvaranja,pripisivanjai izricanjaznačenja.Očituje se tounizu simboličnihkodovanamijenjenihkomunikacijivlastiteintencionalnosti.92Jezikje,izmeđuostalih,takavsloženkôdznakovakojimseizričupojmoviioblikujusvjetonazori.Jezičnamoćomogućujepretakanjeiskustvasvetogaizunitarnog,svojevrs­nog intencionalno neodređenog subjektivnog stanja, u izrecivi jezični kôdintencionalno relevantnih pojmova.Međutim, procesom svođenja iskustvanaizrijekoiskustvusâmoiskustvomijenjaseprilagodbomjezičnomkodu.Štoviše,ulazećinajezičnojraziniudinamičnesemantičkeodnosesdrugimpojmovima,oplođujesenovimnijansamaznačenjaiimplikacija.Jeliondamogućecjelovitoizrazitiiskustvosvetoganajezičnojraziniikakosestruk­turiraizricanje?U saussureovskom, komunikacijskom smislu jezik je objektivni apstraktnisustavdogovorenihznakovakojisluži prenošenju misli.93Sdrugestrane,uhumboltovskojtradicijimožeserećidajejezikorgan tvorbe misli.94 S obzi­romnaulogujezikauspoznaji,postavljasepitanjeukojemsuodnosujezikisubjektivnamisao,odnosnojezikiiskustvosvetoga?Moželiseuopćemisliti bezjezika,odnosnodoživjetiiskustvosvetogabezjezika?Ukojojmjeripak

Page 17: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga253

jezikutječenastrukturumišljenja, ili iskustvosvetoga?Prvidioproblemamožeseotklonitiodredilisetočniještosemislipodmišljenjem uodnosunajezik.Jelitosamosubauditivnijezik,ilijetologičnapredugrađenaproceduramodularnoorganiziranaokojezičnesposobnostiiizdvojenaodostalihneje­zičnihspoznajnihsposobnosti,ilijemišljenjeprocesstrukturiranogsklapanjarazličitihspoznajnihsposobnostiiiskustavauznačenjskecjelinekojedobi­vajusvojizrazujezičnomkodu?Izmetodološkihrazlogaredukcionističko­biheviorističkimodelijezičnedje­latnostibilisuprivučenipretpostavkomdasemislimogusvestinapounu­trašnjeniilisubauditivnigovor.Biheviorizamjeulingvisticisvedo1960­ihznatnoutjecaonaameričkestrukturaliste,poputLeonardaBloomfielda,kojisuuantimentalističkomraspoloženjuusmjerilisvojaistraživanjanaobjektiv­nestrukturalnejezičneznačajkezanemarujućinjegovespoznajneipsihološ­kesastavnice.95RadikalnubiheviorističkujezičnuteorijuobjaviojeameričkipsihologBurrhusFredericSkinner1957.udjeluVerbal Behavior,pokušava­jućiprotumačitiprocesusvajanjajezikaobrascimaponašanjasastavljenihodprocesarazlučivanjapodražaja,odgovoranadotičnipodražajtepojačavanjailizaprječivanjapodražaja.96Mislisu,prematakvushvaćanju,samojezičnoorganiziranebihevioralnereakcijepotaknutepodražajimaizjezičneokoline,ajezičnoseznanjesobziromnaostalespoznajneifiziološkesastavnicesvodinausvajanjezamjedbeno­motoričkihprocesapotrebnihzanjegovoreprodu­ciranje. Neuropsihološka istraživanja podržavaju pretpostavke o fizikalno­kemijskoj podlozimentalne aktivnosti,međutim, time se samoukazuje napostojanjekorelacijemišljenjaimotoričkihaktivnosti,anenanjihovuiden­tičnost, što je i dokazano praćenjem slučajeva namjerno izazvane paralizegovornogaparatapričemususubjektipotvrdilidasuunatočnemogućnostiproizvodnjegovorazadržalisposobnostimišljenja.97

Osimtoga,takavbiheviorističkimodeljezičnedjelatnosti,svedennauporabu(naučenih)riječiurečeničnomnizuprema(naučenim)pravilima,suočavases problemom objašnjenja jezične produktivnosti, na što je krajem 1950­ihgodinaukazaoNoamChomsky.Strukturalnosejezikdoistasastojiodpopisajezičnihjedinicaipropisakakoihkoristiti,kojisedoistausvajajukrozkul­turalneobrasce,ali touopćeneobjašnjavaotkudaljudimasposobnostpro­izvodnje iprepoznavanjaneograničenogbrojagramatičkopravilnih iskaza.Društveni ikulturnipoticajisvakakoimajusvojuuloguuusvajanjujezika,ali ne razjašnjavajupitanje jezičnog stvaralaštva.Chomsky je zaključioda

87

Thimble,M.H. (1990).PsychopathologyofFrontalLobeSyndromes,Seminars in Neuro­logy,Vol.10,No.3.Objavljenona stranici:http://www.ect.org/effects/lobe.html.

88

d’AquiliiNewberg(2001):25.

89

GlezermaniBalkoski(2002):29–76.

90

d’AquiliiNewberg(2001):6.

91

Tomasello(1999):6.

92

Searle ističeda jezik trebapromatratiubio­evolucijskomsmislukaomanifestacijuipro­

širenjebiološkihprimitivnijihoblikaintencio­nalnosti.Searle(2003).

93

Saussure(2000);Glovacki­Bernardiidr.(2001):82.

94

Humboldt(1988):34,111,115;Ježić(1984).

95

Bloomfield(1994):139;Glovacki­Bernardiidr.(2001):156.

96

Brown(2005):716.

97

StančićiLjubešić(1994):20.

Page 18: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga254

ljudiučejezikizkulturenezbogponašanjaikulturesameposebi,većzbogljudskojvrstiurođenihspoznajnihsposobnostioblikovanjajezičnihiskaza.UtomjesmisluChomskyotvoriolingvistikukognitivnimznanostima.Doduše,većjeDescartesuočioproblemjezičnogastvaralaštvaskojimsusu­očeneredukcionističketeorije,nudećiobjašnjenjeuracionalnostiljudskogaumaprožetogugrađenimidejamaikreativnimnačelima.Jezikseuraciona­lističkomsmisludualističketradicijemožeshvatitikaologičkistrukturiranareprezentacija apstraktnihmentalnih objekata i univerzalnih pojmova obe­značenihod tjelesnih sastavnica.PremaDescartesu, tek su ljudipristupomtomapstraktnomiuniverzalnomumudobilisposobnostmišljenjaijezičnogstvaralaštva,podupirućitutvrdnjučinjenicomdaživotinje,lišenetakvogara­zuma,unatočrazvijenihgovornihorgananisustvorilejezičnolikomišljenje.98 Descartes je sâmmalo toganapisaoo jeziku,ali sunjegoviuvidionaraviumaimaliznačajnuuloguuracionalističkojtradicijianalizeprirodnihjezika.Iako se nije složio sDescartesovimpoimanjemodvojenosti tijela i uma,99 Chomsky se također može smatrati nasljednikom racionalističke tradicijeosobitimpristupomproučavanjajezičnihstrukturakaoodrazapredugrađenihformalnih struktura (jezičnogmodula) uma.Chomsky smatra da se razlogljudskesklonostikjezičnojdjelatnostitrebatražitiugenetskojibiološkojna­djeljenosti.Takvajezična moć pretpostavljapostojanjeposebnogmentalnogorganaspecijaliziranogazajezik.KognitivnismjerkojiChomskyrazrađujeu nekoliko faza odražava univerzalistička načela racionalističkog pristupa.PremaSintaktičkim strukturama iz1957.,svrhajeproučavanjanekogprirod­nogjezikastvoritigramatikukojauznajmanjimogućibrojpravilagenerira samogramatičkesljedoverečenica,paotudainazivgenerativna gramatika. ‘Gramatičke’zaChomskoganeznači‘značenjskismislene’većformalno­sin­taktičkidobrooblikovanerečenice.Jezičnusposobnostgovornikaodređujekaopoznavanjetogsustavapravila,naposljetkujenazivajućipounutrašnjenimI­jezikom.Zadaćajelingvista,premaChomskome,proučitiodčegasesastojitoznanje,kakoseonousvajaiupotrebljava.100Dekontekstualizacijaiforma­lizacijaopisajezičnihpravilauslijednimradovimanavodiChomskogiostalegenerativnegramatičaredauspostavenekolikostrukturnihinačicasintaktič­keanalize.UrecentnijemistraživačkomprogramuChomskyjesvojuteorijugramatikeoblikovaonatemeljunepromjenjivihjezičnihnačelakojasuzami­šljenakaogenetskiugrađenaujezičnojmoćipojedincaijezičnihparametaraprilagođenihzahtjevimaspecifičnogjezika,štojeiteoretskinajbližipokušajuspostavljanja teorijeuniverzalnegramatikekojudonekleanticipirajuDes­cartes i gramatičari Port­Royala kao logički strukturirani univerzalni jezikutemeljennauspostavljanjumatematičkirazrađenogredoslijedasvihmisli.Kognitivizam usmjeren na jezik kao epistemološki objekt jezične teorije iproučavanje formalnih jezičnih pravila dekontekstualiziranih iz okvira tje­lesnihikulturnihpodražajanaglašavaizdvojenumodularnostjezičnemoći,svećpredugrađenimpravilima,ilogičko­sintaktičkioblikmišljenjakojisetakodoimaapstrahiranoracionalanisamodostatanuodnosunaostalespo­znajnesposobnosti iosjetilnomotoričkesposobnosti.Drugimriječima,nitiredukcijsko­biheviorističkenilogičko­racionalneteorijejezikanezahvaćajucjelovitomentalne i tjelesne sastavnicemišljenja te semantičku razinukaobitnusastavnicujezika.Uskladusemergentnimviđenjemuma,moguće jezamisliti i trećipristupjezičnojteorijipremakojemseumišljenjuodražavajuspoznajniprocesikaoi otjelovljene interakcije sa svijetom.Takav pristup naglašava perspektivi­zacijuprocesamišljenja ljudskimbiološkimotjelovljenjem,ali i kulturnim uvjetovanjem.Pojedinačnaikolektivnaiskustvapromatrajusekrozprizmu

Page 19: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga255

spoznajnihprocesaostvarenihinformacijskimstrukturamaumakojesupakustrojeneosjetilnimi tjelesnimpodražajima.Jezikseshvaćakaoizrazpoj­movnogorganiziranja,procesuiranjaiprenošenjamentalnihstanjaproizve­denih tjelesnimprocesima.Jezik jedaklespremnikznanjaoopojmljivanjusvijeta,strukturiranizbirznačenjskihkategorijakojeomogućujuobraduno­vihiskustavaipohranuinformacijakojeepistemološkiproizlazeizutjelovlje­njemuvjetovanogiskustva.IztakvogaviđenjautjelovljenogmišljenjaijezikakaosredstvazaspoznajusvijetarazvilasemlađagranaKognitivnelingvistikečijesufilozofskeiepistemološketemeljeizložililingvistipoputMarkaJohn­sona,GeorgeaLakoffa101iDirkaGeeraertsa.102Zarazlikuodredukcionistič­kihiracionalističkihjezičnihteorija,semantikaukognitivnojlingvisticipo­stajetemeljnomrazinomjezičnogproučavanjapostajućitakorećiemergentnosvojstvoostalihstrukturalnihjezičnihrazina.Krenelisedakleodjednostavnetvrdnjedajezikizražavamišljenje,odnosnoopojmljivanje subjektivnih stanja svijesti proizvedenih djelovanjem razno­vrsnihtjelesnihprocesa,103razjašnjavaseuontološkomsmisluje li moguće misliti bez jezika,odnosnodoživjetiiskustvosvetogabezjezika.Naime,ko­munikacijskastrukturajezičneproizvodnjeirazumijevanjauspostavljaprvot­nostmišljenjaiiskustvanadjezičnomsposobnošću.Jezičnomproizvodnjomnazivaseostvarivanjejezičnihizričajazaizražavanjemisli,mentalnihstanjaili sadržaja saznačenjemu jeziku.Sdruge stranekomunikacijskogkanalajezičnorazumijevanjesemožeodreditikaopripisivanjenekogizričajamen­talnom stanju ili sadržaju u skladu sa značenjem izričaja u danom jeziku.Ukolikosudionicijezičnekomunikacijeimajuznačenjskipunovrijednemislii jezični kôd koji im služi izražavanjumisli, kaže se da posjeduju jezičnu sposobnost.104

Jezičnasposobnostdaklezahtijevasjednestraneodređenupojmovnu sposob­nost –sposobnostpojmovnogmišljenjakojesemožeizrazitiujeziku.Tojeočiglednojernitkonemožeoglasovitimisaoukolikoneposjedujemisaoilipojamdotičnogznačenja.Drugidiojezičnesposobnostitvoriprocesuirajuća sposobnost – sposobnost spajanja značenja izričaja, obrađenihpojmovnomsposobnošću,sodređenimglasovima.Iztogaslijedidajejezičnasposobnostspojpojmovneiprocesuirajućesposobnosti.Budućidasupojmovnaiproce­suirajućasposobnostzasebneinužnesastavnicenaravijezičnesposobnosti,pojmovna sposobnost imaontološku prvotnost nad jezičnom sposobnošću.Metafizičkijemogućeimatipojmovnusposobnostbezjezičnesposobnosti,alineiobratno.Taontološkaprvotnostnavodinazaključakdaosobanemožestećijezičnusposobnostprijenegoliostvarisposobnostmišljenjamislikojesu izrazive u jeziku. Usvajanje pojmovne sposobnosti mora ili prethoditiusvajanju lingvističke sposobnosti ili semorajuodvijati usporedo.Drugim

98

Haßler(2005),uBrown(2005):88.

99

Chomsky(2002):16.

100

Chomsky(2005);Devitt(2006):3.

101

Johnson (1987); Lakoff (1987); Lakoff iJohnson(1980;1999).

102

GeeraertsiCuyckens(2007).

103

Devitt(2006);Miščević(2003).

104

Jezičnajesposobnostprocesstvaranjairazu­mijevanjarečenicasaglasovimaiznačenjimatogjezika,potencijalnoiudrugimmedijimaosimgovoru.Uneštoproširenijemoblikude­finicijaglasi:jezičnakompetencijasposobnostjekorištenjaglasovakojegjezikazaizražava­njepunoznačnihmislioglasovljenihujezikuunutar konteksta izričaja; kao i sposobnostpripisivanjaglasovaodređenimpunoznačnimmislimaoglasovljenihujezikuunutarkonteks­taizričaja.Devitt(2006):130.

Page 20: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga256

riječima,jeziknijepreduvjetzaposjedovanjepojmovnogsustavailikakvogsvjesnogiskustva,alijeposjedovanjesvjesnogiskustvanužnozaznačenjskismislenousvajanjejezičnogizraza.Sobziromnausvajanjejezika,evolucij­skipsihologStevenPinkertoodređujenasljedećinačin:

»Pojmovnirazvojtakođermožeutjecatinajezičnirazvoj:akodijetejošnijeovladalosloženimsemantičkimrazlikama,poputvremenskihodnosa izraženihuprimjeruJohn will have gone, onomoždanećemoćiovladatidotičnomsintaktičkomkonstrukcijom.«105

Sobziromnaraspravuoiskustvusvetoga,zaključakorelativnomodnosupoj­movneijezičnesposobnostiukazujedasejezičniizričajoiskustvusvetogasjednestranekomunikacijskogkanalanemožeproizvesti,asdrugestranenemožerazumjetiukolikonepostojiznačenjskastrukturasubjektivnogiskustvasvetostiuspoznajno­pojmovnomsustavugovornika,odnosnoprimatelja.106 Timesenaglašujenediskurzivnainejezičnanaraviskustvasvetoga.

»Nigovoromnirazumom(ātman,op.a.)senedoseže,niokom.Tekizrekom‘Onjest’,kadtakoseponireunjega,pravamuprirodasine.«107

Nijestogačudnodaseurazličitimreligijskimtradicijamapronalazenenara­tivnepraksezaostvarivanje iskustvasvetog,odprovođenjarazličitih tjelo­vježbiitehnikadisanja,zavjetašutnje,samoće,dobrovoljnogapostailikon­zumacijepsihoaktivnihtvari,padorazličitihvrstapasivnihmeditacija.Pri­mjerice,buddhističkavipassanāmeditacija»razvida«,težisvjesnomsmirenjuumajednostavnimpromatranjemsadržajakojisepojavljujuuslobodnom,alipozornomtijekusvijesti.Uvidutosmirenostanjesvijestinijejednostavno»viđenje«većnediskurzivnaspoznajanoverazinefunkcioniranjasvijesti.Ili,kakobiPatañđali,mitskiautoryogasūtri,sažetoizrazio:

»Yogajeobustavljenostvrtloženjaduha. Tadajemotriteljutvrđenuvlastitomobliku.«108

Iskustvosvetogamogućejedaklefenomenološkiproizvestiilidoživjetiosobi­timustrojavanjemneurobiološkihprocesakojineuključujujezičnoopojmlji­vanje.Utomsmisluiskustvosvetogaprethodiproizvodnjiizričajaiskustvasvetogaimogućejegovoritionekonstrukcionističkoj dimenziji togstanja.Međutim,niti jednostanjesvijestisezbogosobitosti ljudskogutjelovljenjau neurološkom smislu ne održava trajno, ali pojmovna stvarnost tog isku­stva,ukolikoseželizadržati,pronalazisvojizraziznačenjeukontekstusvihostalih pojmova. Jezično izražavanje iskustva svetoga postaje oblik osvje­štavanja, prepoznavanja i komuniciranja subjektivnih psihofizičkih stanjauporabomjezičnesimboličnedjelatnosti.Osvještavanjeseodnosinaproceskojimsamostanjepostajesadržajintencionalnesvjesnosti.Prepoznavanjejevezanouzkategoriziranjeunutrašnjegstanja,akomuniciranjepodrazumijevaprenošenjesubjektivnogsadržajaujezičnomobliku.Budućidaiskustvasve­togapripadajuontološkisubjektivnojdomeniljudskogiskustva,iskustvenijesadržaj emocijauspoznajnomsmisluobilježenepistemološkomnemogućno­šćuobjektivnoguvida.109Jezičnoizražavanje takvihsubjektivnih iskustavaotvarapitanjaosemantičkojreferentnostiizričajaosubjektivnimiskustvimaukomunikacijskomprocesu.110Drugimriječima,budućidanitkonemožedoživjeti iskustvosvetogaonogdrugoga,postavlja sepitanjenaštoseod­noseikakoseizgrađujuapstraktnipojmovikojioznačavajutakvaiskustva?Pristupkognitivnelingvistikeuobjašnjenjuznačenjaizričajaemocijatemeljise na već spomenutoj pretpostavci utjelovljenja uma i nužnosti iskustveneperspektive.111Upravotupočinjeprocesmetaforizacijeiskustvasvetogakojijeključanzajezičnoopojmljivanjeiskustvasvetoga.

Page 21: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga257

JosephCampbellnaglašavadasvakareligijskatradicijakoristimetafore.112 Međutim,metaforenisu samoprenesenaznačenja ili jezičniukrasi.Premateorijikognitivnelingvistike,metaforesusamouizvedenomsmislujezičnapojava.Onezapravopostojeujezikuzatoštopostojeustrukturimišljenja.Jezičnemetaforeodražavajumetaforičnunaravljudskogpojmovnogineural­nogsustava.113Metaforajeprocespojmovnogspajanjadvajuontološkirazli­čitihdomenaiskustva,pričemusepomoćuiskustvenoprimitivnijihiepiste­moloških objektivnijih značenjskih okvira izgrađuju pojmovno apstraktnijiizričajisnaglašenijomepistemološkomsubjektivnošću.Figurativnorečeno,metaforičkim procesima ispliće se tkanje epistemološko subjektivne stvar­nostiodnitiepistemološkiobjektivnijihsastavnicaspoznaje.Prvistupanjmetaforizacije iskustvasvetogaostvarujesedodjeljivanjemsu­bjektivnomiskustvustatusaentiteta,štosedogađasnizommentalnihstanja.Kažese:pao je u san, žive u srećiitd.Takvavrstametaforakojimasesubjek­tivnoiskustvoopojmljujeuodnosunaobjekte,tvariilispremnikebezdodatnespecifikacije istih, nazivaju seontološkim metaforama.Ontološkemetaforeopćenitoslužezadodjeljivanjestrukturnihgranicagdjeihuopćenemailisuslabe.Natajnačinmogućejeontološkisupstancijaliziratibilokakvosubjek­tivnoiskustvo.Uteološkimsustavimaovakvajevrstametaforičkepreobliketranspersonalnogstanjauneosobnibožanskientitetprisutnaurazličitimobli­cimamonizmailipanteizma.Primjerice,ubrahmanističkojtradicijiMā×Øūkya upanišadizričeiskustvosvetoganasljedećinačin:

»Sveovojebrahman.Ovajātmanjebrahman…«114

Unitarnoiskustvokojeseopisujekao:

»…nevidljiv,neizreciv,nezahvatljiv,bezoznaka,nepojmljiv,kojisenemožeimenovati,kojiimazasuštinuovisnostosamomsebi,kojijesmirenjemanifestiranog,spokojan,blag,nedvo­jan…«,115

postajeentitetātman,»Sebstvo«,izatimsejednačisentitetombrahmanom,»počelomsvijeta«,neosobnimBogom.Iakoseprepoznajekao»počelosvi­jeta«,odričumusedaljnjiatributi.Neti, neti, »nijeto,nije(ni)to«,čuvenajeizreka iz Bâhadāranyake(4.5.15).Nijeto,nijeovo,alijest.Usljedećemprimjeru iz židovskebiblijske tradicijevidi sedaljnjimogućislijedmetaforičkogprocesakojijeosobittradicijamaetičkogmonoteizmaili 

105

Pinker(1995):146,citiranopremaDevitt(2006):130.

106

Uširemsmislu,razmatranjeontološkogprio­riteta pojmovne sposobnosti nad lingvistič­kom ukazuje da jezik nije nužno obilježjepojmovnesvjesnostikojegorganizma.Orga­nizammožeposjedovatipojmovnisustavbezposjedovanja jezične sposobnosti kojom bigaizrazio.Devitt(2006):131;AlleniBekoff(1997).

107

Katha upanišad 2.3.13, prijevodprema Ive­ković(1991).

108

Yoga sūtra1.2–3,prijevodpremaPerak(2005).

109

Chalmers (1995); Searle (1998); Damasio(1999);Tye(2007).

110

Lakoff(1987);Fussell(2002);Kövecses(2002).

111

LakoffiJohnson(1980;1999);Gibbs(2005).

112

CampbelliMoyers(1991).

113

Lakoff(2008).

114

Mā×Øūkya upanišad 1.2.

115

Mā×Øūkya upanišad1.7.

Page 22: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga258

politeizma.Iskustvosvetogapostajeentitet,azatimantropomorfičnimproce­sommetaforičnepersonifikacijepostajenovientitet–Bogosoba.

»MojsijeopetzapitaBoga:‘AlikaddođemksinovimaIzraelovim,paimreknem:Bog otaca vaših šalje me k vama,iakomeupitaju:Kako mu je ime?–štoćuimodgovoriti?’BogodgovoriMojsiju:‘Jajesam,kojijesam.’Inastavi:‘TakorecisinovimaIzraelovim:Ja jesam,poslamekvama!’«116

Pojambog jošuvijekseopisujekaostanjesvijestiunitarnogstanjajesamstva,lišenog bilo kakvih oznaka: Ja jesam, koji jesam, ali antropomorfizacijompostajeosobasintencionalnošćuštoseočitujeuprovođenjuvlastitevoljeidjelatnosti. Razlog takve antropomorfizacije neki znanstvenici kognitivneteorije religije117videunemogućnostizaustavljanjaspoznajnihsposobnostizaotkrivanjeuzročnika(Agency Detection Device)namijenjeneprepoznava­nuprisutnostiidjelatnostidrugihbićauokolini,kaoiradumehanizmateori­je uma (Theory of Mind Mechanism)kojomsepripisujesvjesnostdjelatnimuzročnicimaipokušavaprotumačitinjihovenamjereštonaposljetkurezultirauopojmljivanjubogailibogovakaoentitetasumomivlastitomvoljom.Tim procesima nastaju strukturalne metafore koje razrađuju opis ciljnogpojma.Spoznajneznačajkestrukturalnihmetaforaomogućujugovornicimabogatije opojmljivanje ciljnog pojma preslikavanjem određenih strukturaishodišnogpojma.Teorijski okvir kognitivne lingvistikeprepoznajebrojnesastavnice procesa strukturalnog metaforičnog opojmljivanja. Od njih suznačajnije: ishodišna domena, ciljna domena, iskustvena osnova, neuralnikorelatiishodišneiciljnedomene,jezičnimetaforičkiizričaj,preslikavanja,implikacije,pretapanja.118RaščlambametaforičkihprocesaprvogastihaGos­podnjemolitvekršćansketradicijemoglabiizgledatiovako:

»Očenaškojijesinanebesima…«119

Pojmovnametaforasastojiseodishodišneiciljnedomeneodkojihjeisho­dišnakonkretnija,aciljnaapstraktnija.UovomslučajupojmovnajemetaforaBOGJEOTAC,pričemuseneizrečenaciljnadomenaopisujeizrazomkoji jesi na nebesima. IshodišnadomenajedakleOTAC,aciljnaBOG.Odabirishodišnedomenemotiviranjeiskustvenomosnovom.Tjelesniroditeljpoje­dincaiskustvenajeosnovapretpostavljenogtranscendentalnog»oca«svijetačijejestaništeuzvišeno»nanebesima«.Metaforičkimpovezivanjemstvara­juseneuralnevezeizmeđupodručjakojiodgovarajuneuralnimstrukturamaishodišne i ciljne domene. Drugim riječima, aktivacijom neuropsihološkihznačenja domene OTAC potiče se opojmljivanje neuropsihološke domeneBOGkaoapstraktnogroditelja.IztakvevrstepojmovnogsparivanjaBOGJEOTACmogunastatirazličitijezičniizrazipoput:»Božjadjeca«,»Sinčovječ­ji«itd.Nekeodpojmovnihsastavnicaishodišnedomenepreslikavajusenaciljnudomenustvarajućipojmovnapreslikavanja:

djeca→svabića, stvaranjedjece→stvaranjebićaisvijeta, očinskiodnospremadjeci→stvoriteljbrinezabića, očinskistatus→bićatrebajuštovatisvojegstvoritelja, očinskeupute→bićatrebajuslijeditizakonesvojegstvoritelja,itd.

Ishodišnedomenetakođerpreslikavajuidodatnepragmatičneimplikacijenaciljnudomenu.Primjerice,očinskistatusuvjetujeodnosštovanjaiposlušno­sti.Ukolikodijetenepoštujeocaonćegaisprvablago,azatimsvesilovitije

Page 23: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga259

natjeratinaposluh.Opojmljivanjembogakaoocaimplicirasedanepoštiva­nje»božjihzapovijedi«navlačina»grešnika«»Gospodinovgnjev«(ili»Jah­vingnjev«)ili»Božjukaznu«,ukolikoganezauzda »strahbožji«.120

Pojmovne metafore ostvaruju se nadalje i u društvenoj praksi, primjericepojambog možesevizualnoprikazivatikaoočinska figura,dodjeljujemuse»kućaBožja«,»službenici«itd.Ciljnedomenetakođerizgrađujenekoli­ko ishodišnihdomena,pametaforičkestrukturestvarajusloženepojmovnesustavekojimoguprerastatiudruštveneikulturnemodele,štoseočitujepristvaranjusocijalne,pravne,etičkeiestetskekoherencijemeđučlanovimaza­jednicekojidijelepojmovnisustavizvedenizmetafore,kaoštojeprimjerice»narodOcaBoga«.Utomesebisekontekstutrebalazapazitiiimplikatornaritualno­dogmatska razlika između tradicija etičkogmonoteizma, u kojimastrukturnemetaforeukazujunavažnost štovanja i neprimjerenost poistovje­ćivanja sa statusom boga,dokbiseutradicijamačistogmonizmateoretskitrebalenaglašavatipraksespoznajnog poistovjećivanja unitarnog entiteta ja­stva ikozmičkogJastva,sazanemarivomulogomštovanja.Upraksiseipakumonističkimtradicijamačestopojavljujukompromisikojimasezbogpre­apstraktnosti opojmljivanjamonističkogentiteta isključivoontološkimme­taforama,kaoipotrebezarazrađenijimopisomemocionalnogdoživljajailiidentificiranjauzročnihentitetaiteorijeumauvodiodnosštovatelj–štovanikiritualištovanja.121

Procesmetaforičkepreoblikeiskustvasvetogausložnjavaijezičnauporabakojase,premaBarruiKeysaru,122možepodijelitinatridomene:pojedinče­vuspoznajnu,interakcijsko­komunikacijskuikulturnu,kojaobuhvaćacijelujezičnuzajednicu.Karakterističnisuprocesizaspoznajnurazinu:pozornost,kategorizacija, prosudba i odlučivanje.Na interakcijskoj razini epistemskaimultimodalna komunikacija kroz razgovornu izmjenu promiče razumije­vanjeunutarskupine,doksenakulturnoj razini jezičnousvajaju iprenosezajedničke semantičke reprezentacije unutar jezične zajednice. Uspješnostsemetaforeočitujeuprihvaćanjusklopljeneznačenjskecjelinekodostalihčlanovazajednicei,naposljetku,ukulturi.Mitološkimetaforičkiiskaznećenaićinaprihvaćanjeukolikouslušačimabaremdjelomičnoneuzrokujeisku­stvenu podlogu, odnosno isti bioneurološki krug pokrenut u sjemenišnompreddiskurznomstanjuobjavitelja.Dabiopstala,metaforailimitmoraima­tiiskustvenuprivlačnostiegzistencijalnupragmatičnost,alinemoranužnobitiutemeljenaupovijesnojililogičnojčinjenici.Uspješnimitoviprenosesemeđučlanovimazajedniceikroznaraštaje,anaposljetkuihokupljajuučenipojedinci.Njegujućipredaju tekstovai idejaonioblikuju teološketradicijepropisujućikriterijezavaljaneizrazeiskustvasvetogakojiseshodnostimeprozivajusvetimtekstovima.Tupočinjepretega jezikanadmišljenjem,metaforenadiskustvom,kulturenad pojedincem.Ljudske kulturemogu se promatrati kao umreženja broj­

116

Biblija,Izlazak3,14,prijevodIvanŠarić,Sara­jevo1942.

117

Tremlin(2006).

118

EvansiGreen(2006);Kövecses(2005).

119

Biblija,Matej6,9,prijevodIvanŠarić,Sara­jevo1942.

120

Izričaji supotvrđeni ukorpusuHrvatske je­zične riznice  objavljenom  na  http://riznica.ihjj.hr/philologic.

121

Zaprimjerotheravadskombuddhizmuvidje­ti:Slone(2004):68–85.

122

BarriKeysar(2005):21.

Page 24: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga260

nih umovaugolemurazgranatuspoznajnumrežusvelikominstitucijskomstrukturomkojaupravlja tijekomideje, sjećanja iznanja.123 Jezični izričajidoprinoseopojmljivanjuiskustva,azatimsepohranjujuusvijestipojedincaizajednice.Slijedninaraštajiprihvaćajuihzbogusmjeravajućeiobznanju­jućefunkcijekojujezikposjedujekaospoznajniinstrumentsvijesti.Naime,velikdio znanjao svijetuneusvaja se izravnimosjetilnim iskustvom,većinterakcijompostojećihistvaranjemnovihpojmovazapakiranihujezičnimkonstrukcijama.Primjerice,pojam‘ljubav’,‘Bogotac’ili‘brzinasvjetlosti’nekisuodtakvihzapakiranihkonstrukata.Oninisupredmetosjetilnoga,većspoznajnoga opojmljivanja. Jednom uspostavljeni, jezični izrazi utiru tijekmisliimentalnihstanjaustrojavajućinaosobitnačinkulturnemodeleisvjeto­nazore.Ulogakultureitradicijesečestoodređujeukontekstukonzerviranjaposto­jeće pojmovno­strukturalne organizacije iskustva svetoga. Svakako je lak­še potaknuti organizaciju vlastitog iskustva postojećim jezičnim izričajimanegoopojmljivatisvenanovo.Ukolikozapojedincailizajednicuodređenavrstamitaproizvodiučinkevećstoljećima,trebaliseištamijenjati?Smijuliseusvajatinovi?Trebaliodbacitisveostale?Utomsmislumetaforičnostukontekstuiskustvasvetogamožepostatiproblem124jeruslijedkulturološke,ekonomskeilitehnološkemijenejedanilivišeaspekatametaforičkogproce­sapostajuprevišeneodređenizamagljujućiine­opojmljivajućiizvorniuvidiskustva.Toipakneznačidasemetaforičnosttrebaodbacitijerononesamošto je suštinskapriroda ljudskoga stvaralaštvanegooplemenjujemišljenje,kaoštoinovaiskustvaomogućujunovejezičneizraze.‘Stara’i‘nova’me­taforička opojmljivanja, uključujući i paradigmatske skokove znanstvenogdiskurzakojiimazaciljsveistančanijukategorizacijuiskustvaomogućuju­ćisagledavanjeuronjenostiuvlastitumetaforičnost,svjedočeostvaralaštvuljudskoguma, u funkcionalnom smislu usmjerenomprema evolucijski po­voljnijojspoznajisebeisvijeta.Tusenamećepitanjemoželijezičniizrazuopćepotaknutinediskurznoisku­stvosvetoga?JerkaoštovećiLaoTzu,mitskiautorDao de jingaustvrđuje:

»DaookojemsemožegovoritinijeapsolutniDao. Imenakojimasemožeimenovatinisuapsolutnaimena.«125

Kako pojmovna djelatnost može potaknuti pojmovnu utihlost? Određenevrsteizričajamoguseshvatitikaojezični činovi kojiuvodesvijestuneinten­cionalnostanje.Molitve,mnilailitekstovištovanjakoristeseuritualimakojed’AquiliiNewbergnazivajuaktivnimpristupimaostvarivanjaunitarnogsta­nja.126Svijestseprilikomtakvihpraksiusredotočujenaodređenumentalnureprezentaciju, obično pounutrašnjenu, ali uzmoguće osjetne pospješiteljeprocesa,poputprikazabožanstva,mirisnihpoticajailismirujućeglazbeitd.,sve dok se ne doživi stapanjemotritelja smotrenim.Riječima kršćanskogmistikaMeisteraEckharta:

»Molititrebamotakosnažnodabismopoželjelidasesvinašiudoviimoći,očikaoiuši,usta,srceisvaosjetilanatousmjere;inetrebaprestatidokseneosjetidasestiglonapragsjedinjenjasonimkojijenazočanikojemusemolimo,tojest:sBogom.«127

Jezična djelatnost se, drugim riječima, protkiva trenucima nediskurzivnogunitarnogiskustvakojemožedobitiodređenoznačenje.Mističnolikejezičneprakseuglavnomsuistrukturiraneuopetovanomobrascusrazličitimpoma­galimapoputbrojanicačimesenastojipovećatisemantičkaredundancija,od­nosnohabituacijakojasmanjujeintencionalnurazinuiskustvauzistovremeno 

Page 25: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga261

održavanjepozornosti.PremaJamesuAustinu,višegodišnjitreningzenmedi­tacijeomogućujepraktikantupristupdugotrajnimintervalimatijekomkojihjedjelatnost jezičnelijevemoždanepolutkesmanjena,odnosnojezičnolikemislinestajuupozadinisvjesnosti.128Zentradicijarazvilajeiosobituvrstuizreka­pitalicanazvanihkoan koje svojimosobitimne­smislomnamijenje­nimustavljanjuopojmljivanjastvarajubljeskovetognediskurznogiskustvanedualnosti.Jednaodpoznatijihje:»Kakozvučipljeskanjejednomrukom?«129

Bezpojmovnoznačenjeiskustvasvetogauvodisetakokroz»bezvratnavrata«misaonih i jezičnihprocesanastojeći svjedočiti ipoticationaddiskurzivnostanjesvijestiiskustvasvetog.PremariječimazenmajstoraEikaiaMumona:»VelikiPutnemadveri Tisućeputevaslijevajuseunjega Kadtkoprođetebezdvernedveri Slobodanšećeizmeđ’nebaizemlje.«130

6.Zaključak

Uovomečlankurazmotrenisuznanstvenipristupitumačenjaiskustavakojase smatraju iskustvima svetoga.Neki od njih postavljeni su unutar okviraredukcionističkihmodela,svodećikompleksnosttihfenomena,tradicionalnovezanihuzdomenureligije,nakulturalne,društveneipsihološkesastavnice.Prednostitakvihpristupaočitujuseuraspletanjupojmovnihpipakakojimare­ligijskeiteološkedogmečestoobavijajuobjektivnosagledavanjetihfenome­na.Njihovnedostatakinijeutakozvanom»izvanjskomgledištu«,većume­todološkojkrutostikojanaračunepistemološkeobjektivnostičestozanema­rujeontološkusubjektivnost,odnosnosadržajnostifunkcionalnostiskustavakojasesmatrajuiskustvimasvetoga.Sdrugestrane,fenomenološkipristupikojisunastojaliempatičkiprocjenjivati»unutrašnjegledište«takvihiskusta­vanaginjalisuodvajanjuodobjektivnemetodologijegubećitakoznanstvenuvjerodostojnost. Svojimmultidisciplinarnimpristupomkognitivne znanostipružajumogućnostpovezivanjaiprodubljivanjatihdvajunaizglednespojivihgledišta.Usvojemdonekleredukcionističkomvidu,neuroteološkaistraživa­njanudesveistančanijuepistemološkuobjektivizacijutragajućizaneuralnimkorelatimadoživljajasvetog,dokufenomenološkomvidufilozofskepostav­kekognitivizmaukazujunaneodrecivostontološkesubjektivnosti.Ključnupoveznicuizmeđu»izvanjskih«i»unutrašnjih«pristupaproučavanjaiskustvasvetoganudi teorija svijesti kao emergentnog fenomena.Kvalitativni osje­ćajsvjesnogiskustvanijemogućereduciratinaneuralnekorelatebudućida emergirakaonova,nesvedivainepredvidivarazinacjeloviteinterakcijepsi­

123

Merlin(2006),uTurner(2006):4.

124

Birner(2004).

125

Dao de jing, 1.

126

d’AquiliiNewberg(2001).

127

MeisterEckhardt(1989).Knjiga božanske utje­he.Naprijed.

128

Austin(2006):231.

129

Buswell(2004):427.

130

PrijevodBenediktPerak,premaeng.prijevo­duEiichiShimomissé(1998):EikaiMumon.The Gateless Gate. Objavljeno na stranici:http://www.csudh.edu/phenom_studies/mu­monkan/mumonkan.htm.

Page 26: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga262

hofiziološkihsastavnica.Podpretpostavkomda jesvijestemergentni feno­menkojinastajekauzalniminterakcijamanižihstrukturnihsastavnica,možeserećidaiskustvosvetoga,kaovrstatranzitivnogsvjesnogiskustva,posje­dujesvojusubjektivnukvalitativnurazinuiosobituotjelovljenusastavničkustrukturu.Na tajnačinmoguće jeontološkiujednačeno istraživati iskustvasvetogafenomenološkimiredukcionističkimmetodama.Uskladustimtu­mačenjem,iskustvosvetoga,osobitoonomističnolikogtipa,određenojekaokvalitativnoiskustvotijekomkojegsepozornost,odvraćanjemodontološkiobjektodnosnestvarnosti,usmjeravanaontološkisubjektivnesadržaje.Tisa­držajimogubitiraznovrsni,odiskustvaunutrašnjegsvjetlailiblaženstvadorazličitihoblikanadilaženjaobjektodnosnestvarnosti. Istančavanjeminten­cionalnostiipozornostinatementalnereprezentacije,svjesnostkaodapo­stajesamasebiobjektomspoznajeostajućiuronjenauvlastitusubjektivnostiunitarnost.Integrativneznačajketakvihnediskurzivnihiskustvaodražava­jusenapsihološkojifiziološkojrazini,štojepotvrđenonizomstudijakojebilježepozitivnefizičkeiemotivneučinke.Različitostisadržaja,značenjaiokolnostidoživljavanjatakvihiskustavadodušeukazujuinanjihoveosobiteneurološkepodloge,takodaseosimopćenitijihneurološkihmodelazaodre­đenukategorijuiskustavanemožeponuditijednoobraznineurobiološkinacrtiskustva svetoga, niti ukazati na specifičnomjestoumozgugdje senalazi»okidač«zatakvošto.Svakiljudskimozaksklapavlastitoviđenjeiskustvasvetoganajedinstvennačin,131iznalazećinoveilikoristećivećpostojećekul­turalneipojmovneobrasce.Daljnjaneuroteološkaistraživanjatrebalabipro­širitianalizunavišekategorijaiskustvasvetoga, trenutnousredotočenihnatrofotropnamističnolikaiskustvaproizvedenamolitvomimeditacijom,kaoiproširitiopisetjelesnih,pojmovnihikulturalnihutjecajanavrstuiintenzitetiskustava.132Jasnojeipakdaseiskustvasvetogaočitujuspecifičnimnačinomfunkcioniranjaneurološkeifiziološkerazine,čimesedoistamožegovoritioosobitojkategorijiiskustva,odnosnostanjusvijesti,alivaljanaglasitidasuonaposvojemontološkomkarakterunaravnaaspoznajnimpredispozicijamabiološkiuniverzalna.Pojedinacdoživljavatostanjekaostvarnostukojojsuneurološkeoprekepomirene,aegzistencijalnenesigurnostiotklonjeneuvis­ceralnomiskustvu.Sobziromnajezičnustvarnost,iskustvosvetogamožesesvestinatrivrsteodnosa:

i) iskustvosvetogaprethodijezičnomizričajuiskustvasvetoga;ii) opojmljivanjeiskustvasvetogajezičnejenaravi;iii) jezičniizričajprethodipojmovnojifenomenološkojraziniiskustvasvetoga.

Pokazanojedasvatriodnosaimajuuloguuuspostavljanjupojmovnogsu­stavaiskustvasvetogatedačinedinamičnucjelinu.Prvavrstaodnosapred­ugrađena je u samoj naravi jezične sposobnosti jer je u komunikacijskomsmislu iskustvena stvarnost nužna za ostvarivanje jezične stvarnosti.To jenediskurzivnadimenzijaiskustvasvetoga.Drugiodnosuvjetovanjeepiste­mološkisubjektivnomnaraviiskustvakojaukomunikacijskomsmisluzahti­jevasklapanjeznačenjaizepistemološkiobjektivnijihiskustava.SubjektivnoseiskustvoujezičnomsustavuopisujerazličitimsemantičkimprocesimaodkojihsunajznačajnijionikojeLakoffiJohnsonnazivajumetaforičnošćumi­šljenja,pričemusemantičkiokvirinjihoveteorijepojmovnemetaforeodraža­vajupretpostavketeorijesvijestikaoemergentnogsustava.Pojmoviseizvodesklapanjemznačenjanižihsastavnica,alidobivenoznačenjevišejeodpukogzbirasastavnica.Izvedenaznačenjaimajusemantičku,aliipragmatično­im­plikatornuvrijednost,pajezičnasposobnostizricanjaiskustvasvetogaposta­

Page 27: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga263

je ključnazarazvojsloženihmitološkihikulturalnihmodela.Timeseistovre­menokonstrukcionističkadimenzija iskustva svetogapretvaraukulturalnukojazbogustrojavajućefunkcijespoznajeidruštvautječenasamustrukturuspoznajeiorganiziranjaopojmljivanjaiskustvasvetoga.Društvenastvarnost,prožetametaforičnimklijanjemsjemenogiskustvasvetoga,uširemsustavuznačenjanaposljetkuizgrađujerazgranatisvjetonazorkojinužnozrcalikultu­ralneosobitosti.Metaforičnostikulturalnuosobitostseuspoznajnomsmislunemožeizbjeći,osimunediskurzivnomdoživljajuiskustvasvetoga.

Literatura

Aggernaes,A. (1975).TheConcepts:DisturbedStateofConsciousness andPsychosis.Acta Psychiatrica Scandinavica,51:119–133.

Austin,J.(1999).Zen and the Brain.MITPress.

Austin,J.(2006).Zen Brain Reflections.MITPress.

Barr,D. iKeysar,B. (2005).MakingSense ofHowWeMakeSense:TheParadox ofEgocentrisminLanguageUse.U:Colston,H.iKatz,A.(ur.).Figurative Language Com­prehension. Social and Cultural Influences.LawrenceErlbaumAssociates.

Bennett,M.R.iHacker,P.(2003).Philosophical Foundations of Neuroscience. Blackwell.

Birner,B.(2004).MetaphorandtheReshapingofOurCognitiveFabric.Zygon,Vol.39,No. 1.

Boyer,P.(1994).The Naturalness of Religious Ideas.UniversityofCaliforniaPress.

Boyer, P. (2001).Religion Explained: The Evolutionary Origins of Religious Thought. BasicBooks.

Brown,K.(2005).Encyclopedia of Language and Linguistics.2ndEdition.Elsevier.

Bulkeley,K.(2007).ConsciousnessandNeurotheology.U:Eisen,A.iLadermanG.(ur.).Science, Religion and Society.M.E.Sharpe.

Buswell,R.(2004).Encyclopedia of Buddhism.ThompsonGale.

Cahn,R.iPolichJ.(2006).MeditationStatesandTraits.EEG,ERP,andNeuroimagingStudies.Psychological Bulletin,Vol.132,No.2:180–211.

Chalmers,D.(2007).TheHardProblemofConsciousness.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.). The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.

Chomsky,N.(2002).Cartesian Linguistics. A Chapter in the History of Rationalist Thought. 2ndedition.Cybereditions.

ClarkA.(2001).Mindware. An Introduction to the Philosophy of Cognitive Science.Ox­fordUniversityPress.

Clarke,P.B.(ur.)(2006).Encyclopedia of New Religious Movements. Routledge.

Clayton,Ph.iDavies,P.(ur.)(2006).The Re­emergence of Emergence. The Emergentist Hypothesis from Science to Religion.OxfordUniversityPress.

Colvin,M.iGazzaniga,M.(2007).Split­brainCases.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.

Connolly,P.(2000).RolandFischer’sCartographyofEcstaticandMysticalStates:AReap­praisal.Transpersonal Psychology Review,Vol.4,No.2:4–16.

Dainton,B.(2007).ComingTogether:TheUnityofConsciousExperience.U:Velmans,M. i Schneider, S. (ur.). The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.

Damasio,A.(1999).TheFeelingofWhatHappens:BodyandEmotionintheMakingofConsciousness.NewYork:HarcourtBrace.

131

NewbergiWaldman(2009):6.132

Bulkeley(2007).

Page 28: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga264

d’Aquili,E.iNewberg,A.(2001).Why God Won’t Go Away: Brain Science and the Bio­logy of Belief. BallantinePublishingGroup.

Dean, S.R. (1973).Metapsychiatry:The Interface betweenPsychiatry andMysticism.American Journal of Psychiatry,130:1036–1038.

Devitt,M.(2006).Ignorance of Language.OxfordUniversityPress.

Edelman,G.M.(1992).Bright Air, Brilliant Fire: On the Matter of the Mind.NewYork:BasicBooks.

Eisen,A.iLaderman,G.(ur.)(2007).Science, Religion and Society.M.E.Sharpe.

Eliade,M.(1959).The Sacred and the Profane: The Nature of Religion. NewYork: Hart­court,BraceandWorld.

Eliade,M.(1963).Patterns in Comparative Religion.MeridianBooks.

Evans,V.iGreen,M.(2006).Cognitive Linguistics. An Introduction.EdinburghUniver­sityPress.

Fischer,R.(1980).ACartographyoftheEcstaticandMeditativeStates.U:RichardWoods,O.P.Understanding Mysticism.ImageBooks:270–285.

Fisher,M.(1991).Living Religions.UpperSaddleRiver,Prentice­Hall.

Forman,R.K.C.(1990).The Problem of Pure Consciousness: Mysticism and Philosophy. OxfordUniversityPress.

Forman,R.K.C.(1999).Mysticism, Mind, Consciousness.StateUniversityofNewYorkPress.

Gazzaniga,M.,Senior,C.iRussellT.(ur.)(2006).Methods in Mind.MITPress.

Geeraerts,D.iCuyckens,H.(ur.)(2007).The Oxford Handbook of Cognitive Linguistics. OxfordUniversityPress.

Gentner,D.iGoldin­Meadow,S.(ur.)(2003).Language in Mind. Advances in the Study of Language and Thought.MITPress.

Glezerman,T.iBalkoski,V.(2002).Language, Thought and the Brain.KluwerAcademicPublishers.

Glovacki­Bernardi,Z.,Kovačec,A.,Mihaljević,M.Halwachs,D.,Sornig,K.,Penziger,Ch.iSchrodt,R.(2001).Uvod u lingvistiku.Školskaknjiga.

Goldberg,E.(2005).CognitiveScienceandHathaYoga,Zygon,Vol.40,No.3.

Goswami, U. (ur.) (2002).Blackwell Handbook of Childhood Cognitive Development. Blackwell.

Greene,B. (2004). The Fabric of the Cosmos: Space, Time, and the Texture of Reality. Knopf.

Hauser,M.,Chomsky,N.iTecumseh,F.(2002).TheFacultyofLanguage:WhatIsIt,WhoHasIt,andHowDidItEvolve?Science, 298.

Hilgetag,C.,O’Neill,M.A. iYoung,M. P. (1996). IndeterminateOrganization of theVisualSystem.Science,271:776–777.

Humbolt,V.von(1988).Uvod u delo o kavi jeziku.KnjiževnazajednicaNovogSada.

Iveković,R.(ur.)(1991).Počeci indijske misli. Nolit.

James,W.(1990).Raznolikosti religioznog iskustva. Studija ljudske prirode. Naprijed.

Ježić, M. (1984). Raznolikost jezičnih ustroja i jezično poimanje svijeta. Filozofska istraživanja,Vol.4,No.3:373–395.

Ježić,M.,Pinhak,M.iGönc­Moačanin,K.(2001).Istočne religije.KatedrazaindologijuFilozofskogfakultetauZagrebu.

Johnson,M.(1987).The Body in the Mind: The Bodily Basis of Meaning, Imagination, and Reason.UniversityofChicagoPress.

Page 29: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga265

Jones,L.(ur.)(2005).Gale Encyclopedia of Religion, 2ndedition,ThomsonGale.

Jonte,P.D. iParsons,W. (ur.) (2001).Religion and Psychology. Mapping the Terrain. Routledge.

Jordan,M.(2004).Dictionary of Gods and Goddesses.FactsonFileLibraryofReligionandMythology.

Jourdan,Ch.iTuite,K.(2006).Language, Culture, and Society. Key Topics in Linguistic Anthropology.CambridgeUniversityPress.

Kim,J.(2006).BeingRealisticaboutEmergence.U:Clayton,Ph.iDavies,P.(ur.).The Re­emergence of Emergence. The Emergentist Hypothesis from Science to Religion.Ox­fordUniversityPress.

Kim,J.(2007).TheCausalEfficiacyofConsciousness.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.). The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.

Kitagawa,J.M.(1987).Wach,Joachim.U:Jones,L.(ur.)(2005).Gale Encyclopedia of Religion.2ndedition.ThomsonGale.

Kokoszka,A.(2007).States of Consciousness. Models for Psychology and Psychotherapy. Springer.

Kövesces,Z.(2005).Metaphor in Culture. Universality and Variation. CambridgeUni­versityPress.

Lakoff,G.(1987).Women, Fire, and Dangerous Things: What Categories Reveal about the Mind. UniversityofChicagoPress.

Lakoff,G. (2008).TheNeuralTheoryofMetaphor.U:Gibbs,R. (ur.).The Cambridge Handbook of Metaphor and Thought.CambridgeUniversityPress.

Lakoff,G. i Johnson,M.(1999).Philosophy in the Flesh: The Embodied Mind and Its Challenge to Western Thought.BasicBooks.

Lawson,E.T.iMcCauley,R.N.(1990).Rethinking Religion: Connecting Cognition and Culture.CambridgeUniversityPress.

Ludwig,A.M.(1966).AlteredStatesofConsciousness.Archives of General Psychiatry, 15:225–234.

Lyotard, J. (1984).The Postmodern Condition: A Report on Knowledge.University ofMinnesotaPress.

Nagel,T.(1974).WhatisitLiketoBeaBat?Philosophical Review, Vol.83,No.4:435–450.

Nemčić,J.(2006).Smanjenje fizičkog i psihološkog stresa.http://www.zpr.fer.hr/zpr/Link­Click.aspx?fileticket=Un%2FxEDiNwBo%3D&tabid=59&mid=557&language=hr­HR,pregledano15.9.2009.

Newberg,A. iWaldman,M.R. (2009).How God Changes Your Brain: Breakthrough Findings from a Leading Neuroscientist.BallantineBooks.

Nye,M.(2008).Religion. The Basics. Routledge.

Otto,R.(1958).The Idea of the Holy. An Inquiry into the Non­rational Factor in the Idea of the Divine and Its Relation to the Rational.OxfordUniversityPress.

Paloutzian,R.iPark,C.(ur.)(2005).Handbook of the Psychology of Religion and Spiri­tuality. Guilford.

Pećnjak, D. (2002).Uvod u filozofiju uma. http://www.hrstud.hr/hrvatskistudiji/skipte/Pecnjak/filozofija_uma.pdf,pregledano15.8.2008.

Pyysiäinen,I.(2001).How Religion Works: Towards a New Cognitive Science of Religion. Brill.

Queiroz,J.iEl­Hani,Ch.N.(2006).SemiosisasanEmergentProcess,Transactions of the Charles S. Peirce Society,Vol.42,No.1:78–116.

Ramachandran,V.S.iBlakeslee,S.(1998).Phantoms in the Brain.London:FourthEstate.

Schooler,J.(2002).Re­presentingConsciousness:DissociationsbetweenExperienceandMeta­consciousness.Trends in Cognitive Sciences,6:339–344.

Page 30: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga266

Searle,J.(1997).The Mystery of Consciousness.ANewYorkReviewBook.

Searle,J.(1998).Mind, Language and Society. BasicBooks.

Searle, J. (2003). Rationality in Action (JeanNicodLectures).MITPress.

Searle,J.(2007).BiologicalNatualism.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Black­well Companion to Consciousness. Blackwell.

Searle, J. (2009).Reductionism and the Irreducibility of Consciousness. 39thFullertonPhilosophy Symposium Handout. Objavljeno na stranici http://faculty.fullerton.edu/jeelooliu/397%20folder/(397)%20handout%2015%20(Searle).pdf.

Segal,R.(ur.)(2006).Companion to the Study of Religion. Blackwell.

Shiff,N.(2007).GlobalDisordersofConsciousness.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.

Shushko,Ch.(2006).Numinous.U:Stout,D.(ur.).Encyclopedia of Religion, Communi­cation and Media. Routledge.

Slone, J. (2004).Theological Incorrectness. Why Religious People Believe What They Shouldn’t.Oxford.

Smart,N.(1998).The World’s Religion.CambridgeUniversityPress.

Spivak,G.(1994).CantheSubalternSpeak?U:Williams,P.,Chrisman,L.(ur.).Colonial Discourse and Postcolonial Theory: A Reader.ColumbiaUniversityPress.

Stace,W.T.(1976).Mysticism and Philosophy.Philadelphia:Lippincott.

Stančić,V.iLjubešić,M.(1994).Jezik, govor, spoznaja.Hrvatskasveučilišnanaklada.

Stapp, H. (2007). QuantumMechanical Theories of Consciousness. U:Velmans,M. iSchneider, S. (ur.). The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.

Stephens, L. i Graham, G. (2007). Philosophical Psychopathology and Self­Conscio­usness.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.

Stout,D.(ur.)(2006).Encyclopedia of Religion, Communication and Media. Routledge.

Taves,A.(2005).ReligiousExperience.U:JonesL.(ur.).Gale Encyclopedia of Religion. ThomsonGale.

Taves,A.(2009).Religious Experience Reconsidered.PrincetonUniversityPress.

Taylor,V.iWinquist,Ch.(ur.)(2001).Encyclopedia of Postmodernism. Routledge.

Thimble,M.H.(1990).PsychopathologyofFrontalLobeSyndromes.Seminars in Neuro­logy,Vol.10,No.3.http://www.ect.org/effects/lobe.html.

Tomasello,M. (1999).The Cultural Origins of Human Cognition.HarvardUniversityPress.

Tremlin,T.(2006).Minds and Gods: The Cognitive Foundations of Religion.OxfordUni­versityPress.

Turner,M.(ur.)(2006).The Artful Mind, Cognitive Science and the Riddle of Human Cre­ativity.OxfordUniversityPress.

Wach,J.(1951).Types of Religious Experience.ChicagoPress.

Weiskrantz,L.(2007).TheCaseofBlindsight.U:Velmans,M.iSchneider,S.(ur.).The Blackwell Companion to Consciousness. Blackwell.

Williams,R.(1961).The Long Revolution.London:ChattoandWindus.

Winkelman,M.(2000).Shamanism: The Neural Ecology of Consciousness and Healing. Westport,Connecticut:Bergin&Garvey.

Zelazo,P.D.,Gao,H.H.iTodd,R.(2007).TheDevelopmentofConsciousness.U:Ze­lazo,P.D.,Moscovitch,M.iThompson,E.(ur.).The Cambridge Handbook of Conscio­usness.CambridgeUniversityPress.

Page 31: Benedikt Perak - hrfd.hr · očito je – deskripciju religijskog osjećaja moguće je formulirati isključivo na temelju introspekcije. Znanstvenici religije tako, prema Ottu, moraju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 117–118God.30(2010)Sv.1–2(237–267)

B.Perak,Premakognitivnoznanstvenomshvaćanjuiskustvasvetoga267

Benedikt Perak

Towards a Cognitive-Scientific Understanding of the Experience of Sacred

AbstractIn this article a multidisciplinary approach of cognitive sciences is employed for the analysis of a special category of human experience related to the religious understanding of the world, termed according to the History of Religion as the ‘experience of sacred’. The experience of sacred is defined as the state of consciousness with a subjective quality of integration, a specific neural correlate and functional features. Emergentist theory of consciousness provides ontologi­cally consistent perspective offering a “natural” explanation for this type of experience without denying its subjective phenomenology. The linguistic expression of the experience is examined in the light of Johnson’s and Lakoff’s cognitive linguistic theory. The linguistic competence ena­bling the expression of the sacred experience is defined as the emergent property of conceptual processing of metaphorical thinking shaped by the embodied mind. This approach explains the seminal role of the experience of sacred in the formation of complex mythological and cultural models, but also points to its non discursive nature.

Key wordscognitive science, religion, experience of sacred,mystical experience, emergence, neurotheology,conceptualmetaphor