Post on 13-Jul-2016
description
1
Predlog
STRATEGIJA ZA RAZVOJ NA SPORTOT
VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
Za sodr`inite i celite na dokumentot Strategija za razvoj na sportot
vo Republika Makedonija1
Dokumentot nasloven kako Strategija za razvoj na sportot vo Republika
Makedonija e programski dokument na Makedonskiot Olimpiski Komitet i
ima za cel, bez pretenzija za celosnost i iskqu~ivost vo pristapot, da dade
prilog kon izgotvuvawe na Nacionalna strategija za razvoj na sportot {to
sekako e obvrska na Vladata i na Sobranieto na RM.
Ovoj dokument e otvoren za kriti~ki promisluvawa i dopolnuvawa na
sportskite, nau~ni i stru~ni lica i eksperti, sportistite i sportskite
asocijacii se so cel da se napravi kavalitativen is~ekor od sostojbite vo
koi sega se nao|a sportot vo RM.
Zna~i celta na dokumentot e da pokrene inicijativa za pocelosni
sogleduvawa na pra{awata i toa:
1. Utvrduvawe na celite koi, makedonskoto op{testvo, saka da gi postigne
vo oblasta na sportot za opredeleno vreme i/ili za podolg vremenski
period-definirawe na prioritetite;
2. Obezbeduvawe na uslovi od koi zavisi realizacijata na postavenite celi -
materijalni, organizacioni, instititucionalni, zakonski i drugi merki;
1 Pri izgotvuvawe na ovoj dokument u~estvuvaa golem broja na nau~ni i stru~ni lica,
koristeni se materijali od nau~ni sovetuvawa, a zaradi racionalnost na osnovniot
dokument, sekako i zaradi pocelosno informirawe na negovite korisnici, dobienite i
koristenite materijali se navedeni vo fusnotite ili se dadeni kako prilozi.
Ovoj dokument pred da bide usvoen od strana na Sobranieto na MOK }e bide predmet na
javna rasprava se so cel da dobie takov kavlitet koj bi predstavuval solidna osnova za
sproveduvawe na tolku potrebnta reforma vo oblasta na sportot.
2
3. Opredeluvawe na nositelite (sportskite klubovi, federacii i drugi
asocijacii), procenka na nivnite kapaciteti za realizacija na postavenite
celi - populacioni, sportski i stru~no-nau~ni kapaciteti, kako i kriti~ka
ocenka na organizacionite re{enija;
4. Afirmacija na vrvniot sport kako poseben prioritet i faktor za
afirmacija na dr`avotvorniot i nacionalen identitet na Republika
Makedonija na regionalen i me|unaroden plan.
5. Definirawe na sportot kako dejnost od poseben op{testven interes, i
potreba na gra|anite, posebno na mladata populacija, negovo programsko
definirawe vo vospitno obrazovniot sistem, vo srednoto i visokoto
obrazovanie, sistemot na zdravstvena za{tita, razvojot na nau~no-
stru~ni institucii spored me|unarodnite standardi i barawa.
6. Afirmacija na visokite vrednosti na Olimpizmot koi go afirmiraat
~ovekot kako osnovna vrednost od koja proizleguvaat site drugi,
civilizaciski, vrednosti.
7. Od posebno zna~ewe e da se donese posebna programa za sportuvaweto na
licata so posebni potrebi so koja }e bide opfaten celokupniot kompleks
na aktivnosti specifi~ni za ovaa kategorija na sportisti.
8. Poseben faktor za razvoj na sportot vo R. Makedonija predstavuvaat
mediumite, nivniot status vo uslovi na tranzicija, tretmanot na sportot vo
ureduva~kata politika, vlijanijata koi imaat za posledica degradacija na
nezavisnosta na mediumite, a pred se profesionalnata i socijalnata
sigurnost i pozicija na novinarskiot kadar.
Aktuelni sostojbi vo sportot
Sportot kako masovno sportsko dvi`ewe koe deluva vo site sveri i gi
opfa}a site generacii, so izgradena infrastruktura za zadovoluvawe na
negovite potrebi, a posebno vrvniot sport vo Republika Makedonija ve}e
podolgo vreme se nao|a vo kriza ~ii posledici stanuvaat zagri`uva~ki.
Oddelni problesoci koi zaslu`uvaat visoko po~ituvawe se rezultat na
poedinci i timovi koi seu{te go so~uvale vo sebe entuzijazmot i silata da
3
dadat se od sebe za postignuvawe na visokite celi i za afirmacija na
makedonskiot sport na regionalen i me|unaroden plan.
So Ustavot na R. Makedonija, sportot ne e definiran kako dejnost od
poseben op{testven interes 2, a negovoto u~estvo vo BNP e svedeno na
0,016%.3 Zakonot za sportot i pokraj site popravki ostana na nivoto na
dr`avniot intervencionizam i sveduvawe na federaciite i sportskite
asocijacii na nivo na zdru`enija na gra|anite, visoko zavisni od buxetskata
podr{ka na dr`avata i koi, svoite programi finansiski gi pokrivaat vo
najgolem obem od donacii i drugi izvori 4. Odredeni zakonski re{enija za
stimulacii vo dano~nata politika za dadeni donacii i vo oblasta na
sportot se donesoa vo 2006 godina no efektite od tie re{enija }e mo`at da
se analiziraat vo na krajot na 2007 godina. Sozdadenite zakonski uslovi za
transformacija na sportskite zdru`enija vo trgovski i/ili akcionerski
dru{tva seu{te ne se iskoristeni vo potrebniot obem so {to bi se
pro{irile osnovite za finansirawe na sportot i stimulirale privatnite
investicii vo ovaa oblast5.
2 Vo ~lenot 47 od Ustavot na Republika Makedonija stoi deka " Republikata gi pottiknuva i pomaga tehni~kata kultura i sportot" {to e bitna razlika vo pogled na odgovornosta na dr`avata za razvoj na sportot do kolku bi bila vnesena i odrednicata deka odgovara za razvojot na sportot . 3 So programata za razvoj na sportot vo SRM za period 1986-1990 godina planiranite sredstva za ostvaruvawe na aktivnosti na sportskite sojuzi na nivo na Republikata, bea usoglaseni so porastot na op{testveniot proizvod na Republikata vo visina od 4, 5% na godi{no nivo so toa {to nastapite vo sostavite na jugoslovenskite reprezentacii bea posebno tretirani so buxetot na Federacijata. Vkupnite vlo`uvawa za periodot 1986-1990 godina na nivo na Republikata iznesuvaa 666 000 000 toga{ni dinari (ili okolu 15 000 000 evra sporedeni so kursot na DM) i pokrivaa okolu 60% od prijavenite barawa na sportskite asocijacii vo Republikata za realizacija na nivnite programi vo oblasta na sportot. 4 Prviot zakon za sportot po osamostojuvaweto na R. Makedonija e donesen na 07. 02. 1996 godina, a vo april 2002 godina e donesen nov so koj se sozdavaat uslovi sportskite zdru`enija da se transformiraat vo trgovski dru{tva. So izmenite i dopolnuvawata na Zakonot za sportot vo oktomvri 2004 godina obezbedena e zakonska osnova za decentralizacija na sportot so {to se preneseni nadle`nosti od ovaa oblast na lokalnata samouprava. 5 Za razlika od R. Makedonija, so Zakonot za sport vo R. Hrvtska pra{aweto na akcionerski dru{tva e detalno razraboteno, a posebno obvrskata za minimalniot osnova~ki kapital od 500 000,00 kuni (okolu 70 000 evra); pravo na osnovawe imaat doma{ni i stranski pravni i fizi~ki lica; ograni~uvawe na pravoto na edno lice da ima pove}e od 1% od osnova~kiot kapital vo AD od ista sportska granka (ovaa odredba ne se odnesuva na dr`avata i Lokalnata samouprava); zabrana na pravoto na sopstvenost na akcii na lica ~ija
4
Isto taka ne se iskoristeni mo`nostite koi se obezbeduvaat so
donesuvaweto na Zakonot za lokalnata samouprava i izmenite vo Zakonot za
sportot, posebno vo pogled na osnovaweto na Fondacii za razvoj na sportot
i za definirawe na sportot kako zna~aen faktor vo programite za lokalen
ekonomski razvoj. Del od pri~inite za toa se i vo faktot {to seu{te ne e
re{en problemot so delbeniot bilans pome|u Republikata i Lokalnata
samouprava no i vo faktot {to sportot ne e tretiran na potrebnoto nivo vo
programite na ekonomsko-socijalniot i vospitno obrazovniot sistem na
lokalnata samouprava pred se zaradi nedovolniot ekonomsko-finasiski
potencijal, sporosta vo ostvaruvaweto na decentralizacijata i drugi
faktori svrzani so stepenot na razvienosta na lokalnata samouprava.6
Vo sekoj slu~aj vo izminatiov period ne se sozdade {irok prostor za
izdignuvawe na soprtot vo sportsko dvi`ewe so silno vlijanie ne samo na
socijalnata, psihosomatska i zdravstvena polo`ba na mladite generacii
tuku i vo zna~ajna komponenta vo ekonomsko-socijalniot razvoj i vospitno
obrazovniot i nau~no istra`uva~kiot sistem na R. Makedonija. 7 Nasproti
toa "sportskite aktivnosti vo sovremenite op{testveni uslovi
predstavuvaat integralen del od ~ovekovata dejnost zaradi ostvaruvawe na
odredeni op{testveni celi vo oblasta na obrazovanieto, vospituvaweto,
kulturata, zdravstvoto, socijalnata politika, odbarnata i bezbednosta, a vo
izvesna mera i vo afirmiraweto na nacionalnite vrednosti."8
Vrz osnov na nau~ni iztra`uvawa, sociolo{ki sportot mo`eme da go
definirame kako sistem dejnost preku koja se razviva sistem na vrednosti
~ija funkcija e:
dejnost mo`e neposredno da vlijae na sistemot na natprevaruvawata vo sootvetniot sport-sudii, sportisti, sportski menaxeri.Toa ograni~uvawe se odnesuva i na akcionerski dru{tva koi u~estvuvaat vo natprevari i/ili se od ist sport. Edno lice mo`e da ima sopstvenost na akcii vo Dru{tvoto najmnogu do 25% od osnova~kiot kapital, odnosno do kolku bara pogolemo u~estvo od toj procent mora da ima predhodna soglasnost na uprvata na dru{tvoto i sl. 6 Za ova po{iroka analiza e dadena vo prilogot Raboten tekst za segmenti od dejnosta sport od avtorot Tomislav Andonovski 7 Za ova po{iroki analizi se dadeni vo prilpzite 8 Citirano spored studijata Valorizacija na sportskite aktivnosti vo SR Makedonija od avtorite A. Naumovski, S. Matevski i \. Boev
5
• povrzuvawe na site ~ove~ki sistemi (fiziolo{ki, motorni,
morfolo{ki, psihi~ki, moralni, kulturni) vo sportski
aktivnosti;
• povrzuvawe na site op{testveni sistemi (politi~ki, ekonopmski,
kulturni, obrazovni, zdravstveni) vo sistemot na sportot.9
Od ovie i sekako mnogu po{irokite nau~ni istra`uvawa, proizleguva
dijalekti~koto edinstvo na ~ovekot kako osnovna vrednost od koja
proizleguvaat site drugi vrednosti, so op{testvoto i sportot, kako i
faktot od potrebata sportot da se javuva kako faktor na povrzuvawe na
individulanite i op{testvenite vrednosti vrz koi se temeli politikata na
demokrtaskoto, civilno, op{testvo i politikata na dr`avata. Vakvite
nau~ni sogleduvawa ne bea respektirani vo periodot na op{testveno-
ekonomskata i politi~ka tranzicija na na{eto op{testvo {to ima{e i ima
direktno vlijanie vrz razvojot na sportot.
Otsustvoto na strategijata za razvoj na sportot vo uslovi na
globalnata op{testvena tranzicija otvori prostor za prodor na
{pekulativniot kapital i predizvika ogromna destrukcija na sportskata
infrastruktura, posebno, sportskite objekti, ~ija vrednost na po~etokot
na tranziciskiot period, se dvi`e{e preku 100 milioni evra. Denes tie se
izvor na korupcija i namesto da predstavuvaat zana~ajna prihodna stapka na
sportskiot buxet tie stanaa izvor na bogatewe na {pekulativniot kapital,
pottiknuva~ na konfrontacii so sportskite federacii i asocijacii i
seriozen problem za i onaka slo`enite sostojbi vo buxetot na dr`avata.
Vakvata sostojba e posebno ilustrativna vo oblasta na izgradbata,
koristeweto i odr`uvaweto na sportskite objekti kade, spored ocenkite na
Javnoto pretprijatie za stopanisuvawe so objekti za sport vo sopstvenost na
R. Makedonija vladee celosen haos koj predizvikuva ne samo ogromni zagubi
tuku i direktno vlijaee na razvoj na sportot. Konstatirano e deka golem
broj na eden ist prostor na sportskite objekti e istovremeno izdavan na dve,
tri ili pove}e lica, visinata na zakupninata, za pogolem del od niv e ispod
6
sekakva ekonomska logika, a i taa ne e naplatena, prifa}ani se dogovori za
zakup sprotivno na zakonskata zabrana za zakup na sportski objekti, vr{ewe
na prenamena na prostorot i/ili na delovi od nego; celosna negri`a za
odr`uvaweto, sukob na interesite na koncesionerite i/ili zakupuva~ite so
potrebite na klubovite i federaciite i sl.10
Devastacijata na sportskite objekti e do toa nivo da tie ne gi
ispolnuvaat ni osnovnite standardi ne samo za vrvniot tuku i za osnovnite
potrebi na sportot. Do zna~ajni promeni vo ovaa oblast }e dojde so novite
investicii za izgradba na sportski objekti, kako zaradi podignuvawe na
standardite taka i za sozdavawe na osnovni uslovi za masovniot sport, no i
so zabrzuvawe na decentralizacijata vo ovaa oblast i donesuvawe na
delbeniot bilans pome|u R. Makedonija i Lokalnata samouprava vo pogled
na sopsveni~kite odnosi, prava i obvrski na sportskite objekti od interes
na Republikata odnosno od interes na Lokalnata samouprava. Sekoe
odlagawe na re{avaweto na ovoj problem ima direktno, negativno, vlijanie
na razvojot na sportot i rekreacijata vo zemjava.
Posebno se aktuelni odnosite pome|u Gradot Skopje i op{tinite kako
posebni edinici na lokalnata samouprava kako od aspekt na re{avawe na
nedore~enostite vo zakonskata regulativa isto taka i od aspekt na
delbeniot bilans, pravata i obvrskite svrzani so donesuvaweto na
urbanisti~kite planovi, problemite nastanati so dogovorite za koncesii
i/ili za zakup, definirawe na javniot interes na nivo na Gradot kako
posebna edinica na lokalnata samouprava no i glaven grad na RM so
najrazviena sportska infrastruktura i najvisoka koncentracija na
sportskite klubovi, sportski asocijacii i Federacii, institucii od
oblasta na obrazovnieto, naukata, medicinata kako i na mladata populacija
i sl.
9 Po{iroko vo spisanieto Fizi~ka Kultura br. 2 od 2003 godina 10 Za sosstojbite vo ovaa oblast po{iroko vo prilogot: "Strategija za efikasno funkcionirawe na dr`avnite sportski objekti" izrabotena od J.P. za stopanisuvawe so objekti za sport vo sopstvenost na Republika Makedonija.
7
Vo gradot se slu~uvaat intenzivni procesi vo oblasta na sportot i
sportskite aktivnosti koi baraat sistemsko ureduvawe i kontinuirano
sledewe. Taka se namaluva brojot na klubovite pred se kako posledica na
ekonomsko- socijalnite sostojbi, sostojbite so sportskite objekti od aspekt
na nivnata osnovna namena svrzana so ostvaruvawe na javniot interes vo
sportot i interesite na koncesionerite i zakupcite se haoti~ni, nema
delben bilans so Republikata i op{tinite. Zaradi toa so izgradbata na
novata sportska sala so visoki standardi po prv pat }e se sozdadadat uslovi
za organizirawe na svetski i evropski natprevari no i }e e naso~i
interesot na sportistite i sportskite federacii za koristewe na
standardite koi }e gi obezbeduva ovoj objekt pri nivnite podgotovki za
nastap na me|unarodnite natprevari.11
Nedovr{eniot proces na lokalnata samouprava predizvika u{te
pogolem zastoj vo razvojot na sportot i izgrdabata na sportskata
infrastruktura. Me|utoa, pri~inite za nepovolnite sostojbi vo sportot na
nivo na lokalnata samouprava se i vo faktot {to sportot, kako {to e
napomenato ne se tretira kako komponenta na lokalniot ekonomski razvoj
pred se zaradi ograni~enite finasisiki i materijalni uslovi, nitu e pak
tretiran kako komponenta na Prostorniot plan na Republika Makedonija-
Strategija za prostoren razvoj.
Iako obrazovanieto e edna od najbliskite dejnosti na sportot povrzana
so mnogu komponenti, sportot vo obrazovanieto e tolku marginaliziran
{to sekakvi promeni pa i najradikalni baraat mnogu vreme i sredstva za da
se ostvari potrebnata revitalizacija. Sportuvaweto i postignuvaweto na
vrvni rezultati e tesno povrzano so mladosta od najranite denovi no i so
materijalnite i stru~ni kapaciteti na site nivoa na vospitanie i
obrazovanie.
Po~etokot na procesot e svrzan so sostojbite vo predu~ili{noto
obrazovanie i vospitanie kade se realiziraat programi za razvivawe na
11 Za ova pove}e vo prilogot: Programa za razvoj na sportot vo Skopje 2005-2010
8
prirodnite formi na motorikata na decata na vozrast do 6 godini.
Aktivnostite se realiziraat vo prostoriite i so spravite so koi
raspolagaat ustanovite od predu~ili{noto vospituvawe i obrazovanie
prosledeni so site problemi koi se svrzani so nivnoto rabotewe (zastarena
i nedovolna oprema, problemi so finansiraweto na tro{ocite za
realizacija na osnovnata dejnost. nedostatok na stru~en kadar i sl).
Od druga strana pak fundamentite na fizi~ktata i intelektualna
struktura na sportot, posebno vrvniot, se postavuvaat so predmetnata
nastava vo osnovnoto obrazovanie. Za `al, na ovoj stepen na obrazovanieto
vo poslednite godini se slu~uvaat retrogradni procesi: u~ili{tata ne
raspolagaat so osnovnata, potrebna, oprema ili pak koristat krajno
zastarena i nefukcionalna oprema, nemaat finansisiki mo`nosti za
nabavka na moderna oprema koja }e ovozmo`i postignuvawe na visoki
rezultati no i vospostavuvawe na sistem na visoki standardi vo
antropometri~kite merewa i vo mereweto na psihomotornite i
funkcionalni sposobnosti na mladite; se pove}e se namaluva i onaka
nedovolniot stru~en kadar; se namaluvaat ~asovite i sl. Seto toa vlijae ne
samo na se poprisatnite deformiteti i drug vid na zaboluvawa kaj mladite
generacii tuku i na nemo`nosta na pravovremeno selektirawe na mladite
koi gi imaat site predispozicii za odredeni sportovi i osnova za
natamo{na selekcija i edukacija. Iako stanuva zbor za dejnost koja ima
posebno vlijanie vrz gradeweto na sevkupniot sistem na vrednosti kaj
mladata populacija i nivna motiviranost da se posvetat na vrvniot sport.
So Zakonot za srednoto obrazovanie postignuvawata na u~enicite vo
sportot ne vleguvaat vo vrednuvaweto na sevkupniot uspeh na u~enicite. Za
{irinata i zna~eweto od potrebata za radikalna promena na vakvite
sostojbi dovolno e da se navedat slednite podatoci: Vo 2006 godina vo R.
Makedonija so osnovnoto obrazovanie se opfateni 220 887 u~enici, a se
registrirani 328 osnovni u~ili{ta; 128 u~ili{ta so polni paralelki od 1-
8 oddelenie i 496 podra~ni u~ili{ta so nepolno paralelki, od 1-4
9
oddelenie, so vkupno 1048 u~ili{ni objekti koi raspolagaat so 187 738
m/kv.
Zna~i spored nau~nite istra`uvawa na prof. Nase Kondovski na sekoj
u~enik vo osnovnoto obrazovanie mu pripa|aat 0,85 m/kvadratni so
nedostatok na oprema ili nejzina zastarenost {to se zaedno e pod site
evropski standardi.12
Poseben problem e pozicijata na sportot vo srednoto obrazovanie so
koe se opfateni okolu 307 000 lica vo naj~ustvitelniot del od `ivotot na
mladata populacija posebno od aspekt za razvoj na sportot.
Vo nadminuvawe na vakvite problemi pozitiven efekt }e imaat novite
investirawa za izgradba na sportski objekti so povisoki standardi i }e
obezbedat po{irok opfat na mladata populacija kako i osnovaweto na
Sportskata gimnazija kako faktor za razvoj na vrvniot sport i stru~niot
kadar vo republikava. No, sepak neophodna e promena vo programskata
opredelba na celokupniot sistem na obarazovanie i vospituvawe kon
pottiknuvawe na razvojot na sportot so obezbeduvawe na {iroka osnova za
selekcija i kvalitetna edukacija na perspektivnite vrvni sportisti.
Sostojbite na sportot vo visokoto obrazovanie, bilo da stanuva zbor za
izgraden sistem na sportuvawe, za opfatenosta na studentite vo eden takov
sistem ili pak za sostojbite vo edukativnata svera na stru~niot kadar,
posebno od aspekt na stepenot na razvienosta i opremenosta na nau~no-
istra`uva~kite centri i institucii za potrebite na sportot, zaslu`uvaat
posebno vnimanie. Ova e do tolku pove}e aktuelno {to se pove}e se {iri
mre`ata na visokoobrazovnite institucii koi opfa}aat okolu 80 000
studenti pri {to ne se izgradeni standardi svrzani so potrebite na sportot
kako uslov za dobivawe na licenci za osnovawe na visokoobrazovni
institucii.
Sportskite, sportsko-rekreativnite aktivnosti i natprevarite na
univerzitetite vo R. Makedonija, po pravilo, tamu kade {to se osnovani i
10
imaat parogramirana aktivnost, se odvivaat preku fakultetskite sportski
dru{tva, Akademskite sportski dru{tva na univerzitetite (kako
asocijacii na sportskite klubivi koi se natprevaruvaat vo sootvetni ligi i
sistemi na natprevaruvawa vo zemjata) i Nacionalnata Univrzitetska
Sportska Federacija koja e nositel i organizator na me|unarodnite
sportski natprevari (~etvrti stepen na natprevari) Koncepciski sistemot
na sportskite aktivnosti i natprevari e postaven na ~etiri nivoa
(stepeni), so definiran broj na disciplini vo ma{ka i `enska
konkurencija. Pokraj toa, vo organizacija na Sojuzot na studentite posebno
se odr`uvaat Makedonski studentski sportski igri.
Vaka postaveniot koncept pretpostavuva izgraden sistem na natprevari
na fakultetite, vo ramkite na Univerzitetite, a isto taka i pome|u
Univezitetite so obezbedeni materijalni, prostorni i so programski
definirani obvrski kako na upravnite organi na fakultetrite i
univerzitetite taka i na ministerstvoto za obrazovanie i nauka vo delot na
negovata obvrska za obezbeduvawe na buxetskite sredstva. Sekako toa
podrazira, vklu~itelno i potrebnite sredstva za ostvaruvawe na visokoto
obrazovanie vo delot fizi~kata kultura (FFK i Centarot za fizi~ko
obrazovanie), nau~no istra`uva~kata dejniost i obezbeduvawe na uslovi za
specijalizacija na kadri soglasno so se povisokite me|unarodni standardi
vo oblasta na sportot.13
Me|utoa, nasproti, vakvata, na prv pogled, optimalna, institucionalna
postavenost, sostojbite so fizi~koto obrazovanie, i sportot na
univerzitetite vo Republikata se krajno nepovolni.
Celiot sistem na instituciite e prepu{ten sam na sebe, bez obezbedeni
materijalni i finasiski uslovi, pre`ivuvaj}i blagodarenie na
entuzijazmot na preostanatite kadrovi koi so toa obezbeduvaat elementarna
12 Poop{irno voprilozite: Strategija za razvoj na sportot vo Republika Makedonija od prof. N. Kondovski-kineziolog i iskustva od istra`uvawata na nastavnikot po fizi~ko obrazobanie vo Osnovnoto u~ili{te K. Angelovski Skopje prof. Jovanka Trajkovska 13 Podetalno vidi vo prilogot PROGRAMA za razvoj na univerzteskiot sport vo Republika Makedonija 2005-2010 i PROEKT za transformacija na Centarot za fizi~ko obrazovanie pri FFK
11
egzistencija. Seto toa predizvikuva kontinuirana kriza na sportot i na
negovoto vlijanie na studentskata populacija. Potrebata od reformirawe
na postojniot sistem, a posebno od sozdavawe na materijalni i kadrovski
uslovi za optimalno opfa}awe na studentskata populacija vo sistemot na
sportot i sportskite aktivnosti e pove}e od aktuelna.
Za taa cel osnovana e posebna komisija na Univerzitetot Sv. Kiril i
Metodi rakovodena od Rektorot, ~ija rabota treba da rezultira so
donesuvawe na programa za institucionalna reforma i reafirmacija na
sportot na Univerzitetot.
Od posebno zna~ewe kako vrz razvojot na masovniot no u{te pove}e vrz
vrvniot sport e programskata i zakonska definiraost na sportot vo
odbranata i bezbednosta kako klu~ni segmenti pred se na politi~kiot no
i po{iroko na op{testveniot sistem na R. Makedonija. Toa pred se zna~i
sportot da se definira kako dejnost i kako organizaciona struktura vo
MVR, MO i ARM soglasno so doma{nite i me|unarodnite standardi koi se
baraat vo sverata na odbranata i bezbednosta no i zakonskata uredenost na
sportot vo R. Makedonija. Toa zna~i osnovawe na sportski klubovi koi }e
stanat del od celokupniot sistem na organizirawe i natprevaruvawe vo
Republikata, obnova i izgradba na specifi~na sportska infrastruktura i
oprema za potrebite na sportot vo oblasta na bezbednosta i odbranata kako
i edukacija i razvoj na potrebniot stru~en kadar vo ovie oblasti. Za
afirmacijata ne samo na sportot tuku i za dr`avnosta na RM od posebno
zna~ewe e obezbeduvawe na nastapot na makedonskite, armiski i policiski
reprezentacii na natprevarite organizirani od strana na Me|unarodniot
sovet za voen sport, Svetskite policiski sportski sojuzi, Evropskata i
Balkanskata policiska sportska unija.14
Zdravstvoto, a posebno sportskata medicina kako multidisciplinarna
granka koja ja opfa}a i teoretskata i prakti~nata medicina e od posebno
zna~ewe za razvoj na sportot odnosno za sistematsko sledewe na
14 Po{iroko vo prilogot: Osnovni zada~i za razvoj na sportot vo MVR, MO i ARM kako del na strategijata na razvojot na sportot vo R. Makedonija
12
zdravstvenite pojavi kaj mladite generacii, selekcija na nivnite
predispozicii no i za preventiva, terapija i rehabilitacija na sportistite
i ostvaruvawe na ogromni zdravstveni pridobivki od opfa}aweto vo eden
takov sisitem i na rekreativniot sport, vklu~itelno i licata so posebni
potrebi, odnosno sportot za site.
Potrebata od zgolemuvawe na opfatenosta na u~esnicite vo sportot i
sportsko-rekreativnite fizi~ki aktivnosti, a posebno na najmladata
generacija i na licata so posebni potrebi sama po sebe e uslovena so visok
nivo na razvienost na sistemot za sledewe na zdravstvenite sostojbi i
sekako na sportsko medicinskata kontrola, nadzor, analiza i nau~no-
edukativnata dejnost.
Od posebno zna~ewe ulogata na medicinata, osobeno koga se raboti za
ostvaruvawa vo vrvniot sport- poedine~ni i/ili klubski, e edukacijata na
sportistite za doping sredstvata kako i za agresivnoto odnesuvawe i
drugite pojavi koi go sledat sportot. Toa samo po sebe podrazbira
organizirana, sistemska, programira aktivnost vo ovaa oblast,
institucionalna povrzanost i organiziranost, razvoj na kadrovskite
kapaciteti potrebni za istra`uvawata na psiholo{kite pojavi i sostojbi
vo oblasta na sportot, po~ituvawe na standardite utvrdeni so zakon, a se
svrzani so sportskata medicina i zdravstvenata za{tita na sportistite od
strana na sportskite klubovi i asocijacii i sl.15
Vistinskiot indikator i merilo na sostojbite i dostignuvawata na
sportot vo R. Makedonija e vrvniot sport odnosno postignatite rezultati
na regionalnite, evropskite i svetski natprevaruvawa i olimpiskite igri
vo izminatiot period. 16 Vo periodot od osamostojevaweto na RM do 2006
15 Po{iroko za ova od prilogot na Zavodot za sportska medicina, Prolpgot na D-r sci Daniela [ukova Stojmanovska i prilozite na prof. D-r Len~e Aleksovska Veli~kovska i na D-r Vera Simonovska. 16 Spored analizite na SFKM od 1985 makedonskite sportisti samo vo periodot 1981-1985 godina imaat osvoeno 32 medali na balkanski prvenstva; 4 medali na mediteranskite igri; 16 medali na evropski prvenstva; 2 medali na svetski prvenstva i 3 medali na Olimpiski igri. Vo istiot period vo dr`avnite reprezentacii na SFRJ koi nastapuvale na me|unarodnite natprevari i se borele za osvojuvawe na medali u~estvuvale: na Balkanijadite 35 sportisti; na mediteranskite igri 9 sportisti; na univerzijadite 4
13
godina osvoeni se: edna zlaten i eden srebren medal na paraolimpiskite
igri vo Barselona 1992 godina, bronzen medal na olimpiskite igri vo
Sidnej 2000 godina,bronzen medal vo boks na evropskiot {ampionat, dva
zlatni, eden srebren, tri bronzeni trofei vo borewe na SP i EP, brojni
trofei8 vo poedine~na konkurencija vo poveke sportovi, karate plivawe, a
i sekako od posebno zna~ewe imaat triumfite na Jaka Bu~im ~ii bora~i bea
kontinentalni i interkontinentalni prvaci,kako i osvojuvaweto na
evropskiot {ampionat vo rakomet za `eni na RK Kometal- \or~e Petrov.
Vrvniot sport e po~ituvan samo toga{ i tolku koga so svoite vrvni
postignuvawa stanuva predmet na politi~ki marketing. Vrvnite sportisti
i eksperti se ostaveni sami na sebe i na skromnite stipendii koi gi
dodeluva Agencijata za sport i mladi ~ij buxet sekoja godina e prv na
restrikciite na ministerstvoto za finansii. Socijalno se
marginalizirani, bez elementarna socijalna sigurnost koja bi ja ostvarile
preku pravoto da bidat vrabotuvani, preku priznavawe na sta` na
osiguruvawe i ne retko zavr{uvaat kako socijalni slu~aevi koi vo svoite
xepovi gi nosat medalite kako spomen na edno vreme koga dale del od sebe za
regionalnata i/ili svetska sportska slava na Makedonija17.
Nau~nite i stru~ni istra`uvawa i analizi od brojnite nau~ni i
stru~ni sovetuvawa ostanuvaat samo kako arhivirani materijali bez
interes od onie koi ja kreiraat politikata vo sportot na site nivoa.
Posebno vnimanie zaslu`uvaat trudovite objaveni vo spisanieto Fizi~ka
Kultura, nau~nite i stru~ni sogleduvawa na oddelni nau~ni i stru~ni lica
vo ramkite na fakultetot za Fizi~ka Kultura, dokumentot za proektnite
celi i aktivnosti donesen od strana na Sovetot na eksperti za sport,
obrazovanie, nauka i turizam od oktomvri 2006 god. kako i na programski
sportisti; na evropskite prvenstva 18 sportisti; na svetskite prvenstva 12 sportisti i na Olimpiskite igri 4 sportisti. Tituli na vrvni sportisti spored kriteriumite na toga{nata SFKJ osvoile: zaslu`ni sportisti na Jugoslavija 4 sportisti; me|unarodna kategorija 7 sportisti i sojuzna klasa 90 sportisti. 17 Po{iroko za ova vo prilogot Strate{kite opredelbi za vrvniot sport vo R. Makedonija i na prilogot na Komisijata za sportisti na Makedonskiot Olimpiski Komitet
14
opredelbi na drugi nevladini organizacii i institucii vo oblasta na
sportot i rekreacijata-sport za site.
Isto taka soznanijata od nau~nite istra`uvawa ~ij predmet be{e
Valorizacija na sportskite aktivnosti vo SR Makedonija vo 1988 godina
i vrz osnova na koi treba{e da bide izvr{ena kategorizacijata na
sportovite i sportskite aktivnosti, seu{te se aktuelni i mo`at da
"poslu`at za izrabotka na merila, kriteriumi i standardi za kreiraweto
na razvojnata politika i fizi~kata kultura" odnosno na sportot i
sportskite aktivnosti na R. Makedonija.
Procesite na eden, po se izgleda pogre{no postaven postaven model,
predizvika socijalni i profesionalni potresi vrz sportskiot kadar vo
mediumite i destrukcija na osnovnitte vrednosti na novinarstvoto
posebno vo sportot. Stanuva zbor za negativni prcesi koi se odvivaat
svrzani so statusot na sportskoto novinarstvo, statusot na sportskite
novinari, no i za odnosite na sportskite klubovi, sportskite federacii i
drugi asocijacii kako i za standardite na sportskata infrastruktura kon
sportskoto novinarstvo posebno od aspekt na nivnata organiziranost,
transparentnost i opremenost da gi obezbedat osnovnite preduslovi za
ostvaruvawe na javniot interes vo sportot preku mediumite.18
18 Za ova po{iroko vo prilogot Statusot na sportskoto novinarstvo i transparentnosta na sportot kon mediumite
15
PREDLOG MERKI I AKTIVNOSTI OD ZNA^EWE ZA
REALIZACIJA N A STRATEGIJATA ZA RAZVOJ NA
SPORTOT VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
Cenej}i go zna~eweto na sportot za ekonomsko-socijalniot razvoj i
afirmacijata na Republika Makedonija potrebno e vo Ustavot na RM da se
vnese odredba so koja sportot }e se definira kako dejnost od poseben
op{testven interes za Republikata i kako takov }e predstavuva
komponenta na kratkoro~nite i dolgoro~nite planovi za razvoj na R.
Makedonija.
Zakonska regulativa
1. Donesuvawe na nov Zakon za sportot na R.M. so koj celosno }e se uredat
rabotite od sportot vo soglasnost so osnovite na ekonomsko politi~kiot
sistem, a posebno:
- Osnovawe na Nacionalen Sovet za sport od strana na Sobranieto na R.
Makedonija. Predlaga~i na sostavot na Sovetot vo sostav od 13 ~lena se
Vladata na RM (7), Makedonskiot Olimpiski komitet (3), Asocijacijata
na sportitite so posebni potrebi (1), Fakultetot za Fizi~ka Kultura
(1) i Sojuzot na sportovite na Univerzitetite od R. Makedonija. So
odlukata za osnovawe na Nacionalniot Sovet, Sobranieto ja utvrduva i
negovata nadle`nost. Finansiraweto na Sovetot se vr{i od buxetot na
Republikata;
- Definirawe na javniot interes na Republikata i na javniot interes na
16
Lokalnata samouprava vo oblasta na sportot, a so toa i utvrduvaweto na
nivnite prava i obvrski kako i me|usebnite odnosi za razvoj na sportot;
- Donesuvawe na Nacionalna i godi{ni programi za sportot na nivo na
Republikata; ureduvawe na odnosite pome|u Vladata, Republi~kiot
stru~en sovet i Makedonskiot Olimpiski Komitet vo postapkata za
nivno donesuvawe na na~in {to pri predlagaweto na Nacionalnata
programa za sportot, Vladata e dol`na da pribavi predhodno mislewe od
Republi~kiot stru~en sovet i so soglasnost od MOK; Nacionalniot
program za sportot go donesuva Sobranieto na R. Makedonija na predlog
na Vladata zaedno so predvidenite sredstva za negova realizacija vo
buxetot na Republikata.
- Programite za raboteweto na nacionalnite sportski federacii i na
MOK svrzani so nacionalnite prvenstva, me|unarodnite natprevari na
nacionalnite reprezentacii, Olimpiskite igri kako i gri`ata za
vrvnite sportisti gi predlaga MOK koj e dol`en da dostavuva godi{ni
izve{tai za nivnata realizacija i potro{enite sredstva do Sobranieto
na RM i Agencijata za sport i mladi na Vladata na RM. Vo slu~aj na spor
pome|u Vladata i MOK vo vrska so predlo`enata programa, Vladata ima
pravo povtorno da go dostavi svojot predlog do Sobranieto pri {to za
povtorenata postapka e potrebno da dobie pozitino mislewe od
Republi~kiot stru~en sovet;
- Definirawe na MOK kako najvisoko samostojno, nacionalno, sportsko
dru{tvo vo koe se zdru`uvaat nacionalnite sportski federacii,
sportskite zaednici na nivo na Republikta i Lokalnata samouprava kako
i drugi dru{tva ~ija dejnost e od zna~ewe za razvoj na sportot i e vo
soglasnost so visokite principi na Olimpizmot. Pri toa od posebno
zna~ewe e definirawe na nadle`nostite na MOK kako i aktivirawe,
soglasno Statutot na MOK, na Sovet za sportska arbitra`a i
Arbitra`en Sud kako nezavisni tela za re{avawe na sporovite svrzani
so sportot, osven onie sporovi za koi se nadle`ni redovnite sudovi;
- Vladata na Republika Makedonija da osnova Republi~ki stru~en sovet
17
vo vo sostav od 17 ~lena koi gi imenuva Vladata od koi 7 na predlog na
MOK, a eden na predlog na nacionalnite sportski federacii koi ne se
vklu~eni vo sistemot na olimpiski sportovi;
- Aktivirawe na Zdru`enie(asocijacija) na sportskite federacii kako
stru~no telo, kako i definirawe na negovata nadle`nost za sledewe na
dejnosta na profesionalnite sportski klubovi ~ij sostav go imenuva
MOK na predlog na zdru`enite sportski federacii vo MOK
So Zakonot za sport da se uredat rabotite svrzani so:
- standardite za osnovawe na klubovi i sportski dru{tva, sportski
sojuzi i drugi oblici na zdru`uvawe vo oblasta na sportot; pravata i
obvrskite na osnova~ite;
- za{titata na javniot interes kako i interesite na profesionalnite
sportisti i sportski stru~waci od pojavata na {pekulativniot
kapital; standardite za gradewe i koristewe na sportski objekti,
uslovite za zakup i/ili koncesija i za{titata na interesite na
sportot i sl.
- Ureduvaweto na akcionerskite odnosi vo izgradbata, odr`uvaweto i
koristeweto na sportskite objekti kako i ureduvawe na odnosite po
osnov na koncesiii i zakup, na na~in koj }e se za{tititi javniot
interes za sportot na nivo na Republikata i na Lokalnata
samouprava.
- Sozdavawe na zakonski osnovi za javno-privatno partnerstvo za
izgradba, odr`uvawe i koristewe na sportskite objekti od javen
interes.
2. Utvrduvawe na statusot na vrvnite sportisti i, vo soglasnost so toa,
obezbeduvawe na pravata na socijalna i zdravstvena za{tita, pravoto na
prioritet pri vrabotuvaweto kako i dodeluvawe na nagradi i do`ivotni
penzii za osvoenite medali na olimpiski igri, svetski i evropski
18
natprevari.Visinata na do`ivotnata penzija da ne bide pomala od dve
prose~ni godi{ni plati na nivo na republikata za predhodnata godina;
3. Obezbeduvawe na zakonski osnovi za osnovawe na Fondacii, Direkcii i
drugi formi na organizirawe na nivo na Republikata i Lokalnata
samouprava;
4. Preispituvawe i ureduvawe na odnosite so Lotarija na Makedonija,
sportskite i drugite vidovi na kladilnici i nagradni igri koi gi koristat
sportskite natprevari vo zemjata ili od stranstvo od aspekt na nivnite
finansiski obvrski sprema sportot;
5. So Zakonite za sredno i visoko obrazovanie da se uredat rabotite
svrzani so:
- standardite za izdavawe na licenci za izgradba i za odobruvawe ba dejnost
za sredno i visoko obrazovanie so koi }e se obezbedat uslovi za ostvaruvawe
na dejnosta na sportskite klubovi i asocijaciite na sredno{kolcite i
studentite (sportski sali, tereni i sl)
- standardi za osnovawe na klubovi vo srednite u~ili{ta i fakultetite
kako i izvori za nivni finasirawe.
Decentralizacija i Lokalna samopurava
6. Sproveduvawe na decentralizacijata vo oblasta na sopstveni~kite
odnosi, izvorite na finasiraweto i stopanisuvaweto so sportskite objekti
od javen interes za Republikata odnosno Lokalnata smouprava, kako i
utvrduvawe na obvrskata na Loklnata samouprava za donesuvawe na Godi{ni
programi za sport.kako del od programite za lokalen ekonomski razvoj
(povrzuvawe na interesite na oddelni stopanski granki, posebno turizmot,
so proektite na ekonomskiot razvoj i privlekuvawe na doma{ni i stranski
investitori i sl.).
Vo soglasnost so toa da se sprovede delben bilans i obezbedi pravoto
na upravuvawe na lokalnata smouprava so sportskite objekti, pravo na
dodeluvawe na zemji{te za izgradba na sportski i rekreativni objekti vo
19
soglasnost so detalniot urbanisti~ki plan.
7.- So Prostorniot Plan na Republika Makedonija-strategija za prostoren
razvoj, so Zakonot za sportot i so drugi zakoni da se definiraat zoni od
poseben interes za razvoj na sportot i na odredeni sportski aktivnosti i
toa:
- Regionot na [ar Planina, Mavrovo, Kru{evo, Ko`uf i Pelister za
razvoj na zimskite sportovi;
-Ohridsko-Stru{kiot i Debarskiot region za razvoj na vesla~kite i
pliva~kite sportovi, a vo zonite na Prespanskoto i Dojranskoto ezero kako
i na akumulacoinite ezera razvoj na rekreativnite sportovi na voda i drugi
specifi~ni sportski aktivnosti;
- Regionite na Skopska Crna Gora i Karaxica izgradba na sportska
infrastruktura za specifi~ni sportovi i sportski aktivnosti -
planinarewe, orjentacioni krosovi, motociklizam isl.;
- Regionot na Male{evijata da se razviva kako zona na sportsko rekretivni
aktivnosti i na specifi~ni sportovi komplementarni na potrebite i
interesite na zimskite centri vo R. Bugarija.
Razvojot na ovie zoni da bide usoglasen so razvojnite proekti vo oblasta na
turizmot.
Finansirawe
8.- Finansiraweto za izgradba na sportski objekti i na sportskata
infrastruktura da se ostvaruva preku buxetskite sredstva na republikata,
buxetite na Lokalnata samouprava, so navremena izrabotka na proekti
spored standardite koi se baraat za koritewe na sredstva od pred
pristapnite fondovi na EU i posebno vrz principot na javno-privatno
partnerstvo so jasno definirawe na stimulacii kako za doma{nite taka i
za stranskite privatni investitori. Od toa }e proizleze pobliskoto
definirawe na sodr`inite i potrebata od korekcii i inovacii vo
Strategijata za razvoj za odreden region.
9.- Osnovawe na sportska nacionalna fondacija i na biznis asocijacija za
pottiknuvawe na materijalnata osnova na sportot.
20
10.- So buxetot na Republikata i buxetite na Lokalnata samouprava kako i
so drugi zakonski re{enija obezbeduvaewe na u~estvo na sportot vo R.
Makedonija na nivo od 0,90% od Bruto nacionalniot proizvod, a so posebni
zakoni, podzakonski akti i odluki na Lokalnata samouprava obezbeduvawe
na odredeni dano~ni, carinski i komunalni olesnuvawa pri izgrdabata i
koristeweto na sportski objekti i nabavka na sportska oprema koi se od
javen interes.
Obrazovanie nauka i zdrastvo
11.- So zakon i/ili so uredbi vo oblasta na osnovnoto, sredno i visokoto
obrazovanie utvrduvawe na sisitem na antropometri~ki merewa i
besplaten, ednogodi{en, op{t medicinski pregled na u~enicite, a posebno
sistem na natprevari na nivona univerzitetite i me|u univerzitetskite
natprevaruvawa, samostojni i kako del na sistemite na natprevarite na
nivo na Republikata;
12.- So Zakonot za zdravstvo da se obezbedi realno potrebnata materijalna
osnova za rabotewe na Zavodot za sportska medicina, sozdavawe na bazi na
informacii potrebni za sistematsko sledewe i izu~uvawe na zdravstvenite
i psihosomatskite sostojbi vo oblasta na sportot, posebno na za{titata od
pojavite na narkozavisnosta i drugite negativni pojavi, kako i
obezbeduvawe na ednogodi{en, bezplaten, op{t medicinski pregled na
sportistite.
13.- Obezbeduvawe na materijalni i kadrovski uslovi na nau~no
istra`uvakata i edukativnata dejnost na nivo koe e potrebno za razvoj na
vrvniot sport vo R M (tehni~ko i kadrovsko optemuvawe na postojnite
institucii i stimulirawe na nau~no istra`uva~kite proekti koi se od
zna~ewe za ostvaruvawe na javniot interes vo sportot) Od posebno zna~ewe
za razvoj na sportot e da se osnova Institut za nau~no istra`uva~ka rabota
vo oblasta na sportot so posebni labaratorii i toa:
- Laboratorija za istra`uvawe na pojavite i sostojbite svrzani so
selekcijata i orjentacijata na mladite vo sportot;
21
- Laboratorija za istra`uvawe na motornite i funkcionalnite sposobnosti
na sportistite;
- Laboratorija za sledewe i izu~uvawe na psihofizi~kite pojavi i sostojbi,
posebno kaj vrvnite sportisti:
- Laboratorija za organizacija i razvoj na sportot kako dejnost (gi sledi
trendovite na razvoj na sportot vo razvienite dr`avi; funkcionalnosta na
strukturata i organizacionata postavenost na sportskite organizacii i
institucii, statusnite pra{awa na instituciite i sportistite i nivniot
odraz vrz razvojot na sportot, sozdava bazi na podatoci i sl.)
14.- Definirawe na masovniot sport (sport za site) i rekreacijata kako
obvrzuva~ka komponenta na ekonomsko-socijalen razvoj na Republikata i
Lokalnata samouprava;
15.- Dinamikata na razvojot na sportot kako granka koja bitno vlijae na
ekonomskiot i socijalen razvoj, povrzanosta na biznis interesite so
sportot, posebno vrvniot no i masovniot sport kako bitna komponenta za
razvoj na turizmot ja nametnuvaat potrebata od transformacija, odnosno vo
programata na visokoobrazovnite institucii vo da se vgradat edukativni
programi za menaxeri vo oblasta na sportot.
16.-Usoglasuvawe na makedonskoto zakonodavstvo so Povelbata i
standardite na EU za realizacija na proektot za osiguruvawe na
sportistite na proketot Sport za site; Programata za integracija na
licata so posebni potrebi; invalidiziranite lica na site nivoa na
sportot; kako i afirmacija na `enata vo sportot.
17.- Poseben faktor za razvoj na sportot vo RM predstavuvaat mediumite,
nivniot status vo uslovi na sopstveni~kata tranzicija i rizicite koi se
svrzani so pojavata na {pekulativniot kapital, vlijanijata koi imaat za
posledica degradacija na osnovnite vrednosti svrzani so nivnata
nezavisnost, ureduva~ka politika, socijalnata i profesionalna sigurnost
na novinarskiot kadar i instrumentalizacijata na sportot vo mediumite
od strana na politikata. Od interes za razvoj na sportot e da se osnova
posebna asocijacija koja }e se gri`i za za{tita na osnovnite vrednosti vo
22
informiraweto na javnosta i javniot interes vo sportot i statusot na
novinarskiot kadar.