Maturski rad Mak

Maturski rad Mak

Maturski rad Mak

Sadraj

Uvod21.Znaaj32.Morfologija maka43.Uslovi uspijevanja74.Sorte maka85.Agrotehnika95.1.ubrenje95.2.Sjetva105.3.Njegovanje usjeva105.4.etva10Zakljuak12Literatura13

Uvod

Mak (opijumska aura) je bilo koji od veeg broja upadljivih cvjetova, tipino jedan po stabiljci, pripada familiji maka. Oni obuhvataju odreen broj vrsta primamljivih divljih cvjetova sa naenih kako rastu pojedinano ili u veim grupama; mnoge vrste takoe rastu u batama. Oni koji rastu u batama obuhvataju velike biljke koriene u mjeovitim travnatim oblastima i male biljke koje su gajene u stjenovitim ili planinskim batama.Boje cvijeta maka obuhvataju: bijelu, roze, narandastu, crvenu i plavu; neki imaju tamne oznake u sredini. Vrste koje se gaje godinama takoe ukljuuju mnoge druge boje u rasponu od jednobojnih tamnih vrsta do njenih pastelnih nijansi. Sredite cvijeta ima vijugave pranike okruene okruglim ili peharastim skupom etiri do est latica. Prije cvjetanja latice su zguvane u pupoljak, i kako cvjetanje prestane latice esto lee ravno prije nego to otpadnu.Polen orijentalnog maka, lat. Papaver orientale, je tamno plave boje. Polen poljskog maka (lat. Papaver rhoeas) je od tamno plave do sive. Pele koriste mak kao izvor polena.

1. Znaaj

Veoma vaan znaaj je, da su u proizvodnji zastupljeni uljani i opiumski mak. Ta podjela je izvrena prema upotrebnoj vrijednosti. Sjeme uljanog maka se koristi za spravljenje kolaa i za dobijanje ulja. Ulja ima prosjeno 47,8% u naem podneblju, a u Makedoniji taj procenat se kree izmeu 51% i 62%. Ulje je blijedo-ute boje prijatnog ukusa i mirisa. Ulje za ishranu ljudi se dobija hladnim presovanje sjemena, kako uljanog tako i opijumskog maka. Toplim presovanjem dobija s eulje koje se koristi u industriji za proizvodnju uljanih kvalitetnih boja. Uljane pogae koje ostaju nakon cjeenja ulja su dobra hrana za stoku. Sadre 36% rastvorljivih bjelanevina,10-12% ulja i 20-22% ugljenih hidrata. Opijumski mak ima znatno vei privredni znaaj. Gaji se u Makedoniji. Od ukupnih povrina pod makom , na opijumski otpada oko 80%. Iz aura opijumskog maka se dobija sirovi opijum. To je gust sok tamno smee boje koji se na vazduhu stvrdne, Bogat je velikim brojem alkaloida(29) . Vrijednost sirovog opijuma cijeni se na osnovu sadraja morfijuma, kojeg u makedonskom maku ima od 14.9% do 18,22%. Alkaloidi iz sirovog opiuma veoma su vana sirovina u farmaceutskoj industriji. Naalost, sirovi opijum se ilegalno koristi kao droga. U makovim suvim aurama ima oko 0,2%-0,8% morfijuma, kodeina do 0,07% papaverina do 0,05%, tako da se i one poslije vridbe koriste kao sirovina za prerade. Porjeklo maka nije tano utvrdjeno. Misli se da je nastao od dvije vrste maka. Pradomovina je Mala Azija. Mak je stara kultura koju su stari Grci gajili jos u IX vijeku prije nae ere. U nae krajeve, tanije u Makedoniji, donijeli su ga Turci u prvoj polovini XIX vijeka. Najvei svjetski proizvoai opijumskog maka su azijske zemlje na elu sa Indijom 62%, Turskom19% i bivim SSSR-om 12%. Uljani mak se gaji u veini evropskih zemalja, a najvie u bivem SSSR-u, Maarskoj, ekoslovakoj,Austriji i Poljskoj. Opijumski mak se haji u Makedoniji na oko 4000 ha, a uljani mak je najvie rasprostranjen u Vojvodini. Prosjean prinos semena maka u 1991. godini u Vojvodini bio je 644 kg/ha.

2. Morfologija maka

Mak je jednogodinja zeljasta biljka. Korijen je vretenaste grae, dosta dobro razvijen.Prodire u dubinu do jednog metra. Glavna masa bonih ila i ilica proima oranini sloj. Usisna mo je jako dobra. Stablo je u poetku zeljasto, kasnije odrveni. Na poprenom presjeku je okrugla, po povrini glatko i prekrivena pepeljkom. Lako se lomi. Raste u visinu od jednog do jednog i po metra. Grananje nije jako izraeno. Na vrhu glavnog stabla i bonih grana, ako ih ima, nalaze se cvjetovi.

Listovi se razlikuju u zavisnosti od mjesta na stablu. Donje lie je sa dugom lisnom drkom i lopatastom liskom. Krupnije je od gornjih listova. Gornje lie sjedee, izdueno jajastog oblika i dobrim dijelom obuhvata stablo. Obod lista je cio i slabo nazubljen.

Cvijet maka je veoma lijep i krupan, izbija na vrhu stabla i bonih grana. Sastoji se od duge cvjetne drke, dva aina lista zelene boje, etiri krupna krunina lista, velikog broja pranika i tuka. Boja kruninih listova moe biti bijela, crveno ljubiasta i ljubiasta. Oplodnja je autogamna, a prisutna je i stranooplodnja poto cvjetove rado posjeuju insekti.

Plod je aura razliitog oblika i veliine, to zavisi od sorte. Spoljanja povrina aure moe biti glatka ili uzduno rebrasta. Sa unutranje strane nalaze se uzdune placente na kojima se nalazi sjeme. Na vrhu aure nalazi se odrvljeni ig. Kod nekih sorti se u sazrijevanju javlja vijenac otrova ispod odrvenjenog iga, a kod nekih aura oni ostaju zatvoreni.

Sjeme je sitno, bubreastog oblika i naborano po povrini. U jednoj auri moe biti veoma razliit broj sjemenki. Sjeme je po boji bijelo, sivo, plaviasto, ruiasto, uto ili crno. Od ukupne mase na sjeme otpada 60 % , a na auru 40 %. U jednoj auri ima od 6000 do 18000 sjemenki. Apsolutna masa sjemena 0,3 do 0,7 a hektolitarska masa od 52 do 60 kg. Vegetacija jarog maka traje od 100 do 140 dana, a oziimog od 240 do 260 dana. Stadijum jarovizacije kod maka traje do 30 dana pri temperaturi od 1 do 2C.

Izmeu uljanog i opujomskog maka postoje morfoloke razlike. Uljani mak ima tanje lie, slabije prekriveno pepeljkom. Cvjetovi su razliiti, otvoreno ljubiasti ili crveno ljubiasti. aure su tankih zidova i uzduno su rebraste. Opijumski mak ima deblje koasto lie suvozelene boje, cvjetovi su bijeli, bijelo crvenkasti ili ljubiasti. aure su sa debelim zidovima glatke povrine sa puno mlijenog soka.

3. Uslovi uspijevanja

Toplota je faktor spoljanje sredine koja uslovljava geografsku rasprostranjenost maka. Uljani mak uspijeva na niim temperaturama, pa se gaji daleko na sjeveru. Prelazi june granice vedske i Norveke. Opijumslki mak je kultura toplijih krajeva. Optimalni uslovi za ovaj mak su izmeu 27 i 45 sjeverne gografske irine, a za opijuski od 11 u Indiji do 48 u Manduriji. Minimalna temperatura je 2C - 3C , a optimalna za klijanje je oko 20C. Tokom vegetacije potreba maka prema toploti raste. Otpornost na niske temperature je velika. Ozimi, opijumski mak izdri pod snijenim pokrivaem temperature od -15C do -20C. Mlade biljke jarog uljanog maka mogu da izdre proljetne mrazove od 6 do 7C. Ozimi mak teko podnosi golomrazice i este temperaturne promjene tokom zime.Vie vlage potrebno je u prvoj polovini vegetacije, do cvjetanja. Za ozimi mak u periodu od oktobra do aprila mjesece potrebno je najmanje 350 ml padavina. Kritina faza je u vrijeme intenzivnog porasta do butonizacije. Za klijanje zrna maka potrebno je oko 90 % vode od mase zrna. Na sui je osjetljiv reaguje jakim opadanjem prinosa. Opijumskom maku u fazi cvjetanja i dospijevanja aura pogoduje suvo i toplo vrijeme. Poveana vlanost i oblanost u tim fazama uzrokuje veliki pad prinosa opijuma. Mak je biljka dugog dana i potrebno joj je mnogo svjetlosti.Kulturi maka odgovaraju plodna laka zemljita dobre strukture. Dobro uspijeva na zemljitima bogatim kalcijumom. Mak ne podnosi slana, teka movarna zemljita. Zbog lako lomljive stabljike povrine pod makom treba da su zatiene od vjetrova. Kod opijumskok maka zasjeene aure se pod uticajem vjetra meusobno taru pa se sirovi opijum razmazuje pa se ne moe da prikupi.

4. Sorte maka

Rad na selekciji maka u naoj zemilji nije razvijen, iako nae populacije predstavljaju dobru osnovu za selekcioni rad.Nae populacije se djele na uljne i opijumske makove.

Uljni mak se proizvodi setvom lokalnih populacija

Opijumski mak se deli na bjelosjemeni sa bjelim krunicnim listicem i plavosjemenim sa ljubicastim cvjetovima:

Vie se gaji blavosjemeni mak poto tako sjeme na tritu ima neuporedivo veu cjenu od bjelosjemenog.

5. Agrotehnika

Povrine pod makom nisu velike tako da se njegova proizvodnja bez tekoa moe organizovati u plodored. Dobri predusjevi pred opijumski mak su usjevi koji se rano ubriaju i ostavljaju dovoljno vremena za pripremu zemljita i jesenju sjetvu. Uljani mak se sije u proljee pa je mogu iri izbor pogodnih predusjeva. Zbog plemenjae i odreenih tetoina, mak ne smije doi na istu parcelu 3 4 godine. Dobri predusjevi su godinje mahunarke: pasulj, graak, ranije sorte soje, grahorica, stoni graak. U grupu dobrih predusjeva spdaju i strna ita i rane okopovine. Mak je odlian predusjev za veinu ratarskih kultura, posebno za ozimu penicu.Obrada zemljita vri se na dubini od 30 cm. Broj oranja zavisi od predusjeva. Poslije ranih predusjeva ore se dva puta. Prvo oranje na dubini 15-18 cm. Drugo oranje za ozimi mak treba uraditi u prvoj polovini septembra mjeseca, a jari tokom jeseni. Poslije kasnih predusjeva obavlja se duboka obrada sa jednim oranjem na punu dubinu. Zemljite prezimljava u otvorenim brazdama ili se izvri grupa predsjetvenih priprema, a rano u proljee se vri priprema za sjetvu uljanog maka. Dopunska obrada za ozimi opijumski mak vri se odmah nakon dubokog oranja. Koriste se drljae, tanjirae, kultivatori, sjetvospremai, zavisno od kvaliteta oranja i stanja vlanosti zemljita.Zbog sitnog sjemena dopunska obrada mora biti maksimalno kvalitetno uraena.

5.1. ubrenje

Mak u plodoredu dolazi na prvo mjesto, to znai da se moe ubriti direktno stajnjakom. Unosi se oko 20-30 t/ha poluzgorjelog. Koliina istih hranjiva je sljedea:80 90 kg/ha N; 70 80 kg/ha P2O5; 80 100 kg/ha K2O.Odnos hranjiva je: za opijumski mak: 1:0,8:1 za uljani mak: 1:1,5:1,2 .Nain unoenja hranjiva moe biti: pred osnovnu obradu: stajnjak + 1/2 P i K hranjiva predsjetveno: 1/3 N + 1/2 P i K prihranjivanje: 2/3 N.Mak dobro reaguje na kalcijum. Ako je zemljite siromano u ovom hranjivu moe se pred osnovnu obradu unijeti oko 500 kg/ha mljevenog krenjaka.

5.2. Sjetva

Sjeme maka treba odabrati iz zdravih i najkrupnijih aura. Biljke iz takvog sjemena bolje izdravaju mrazeve. istoa sjemena je 98 % , a klijavost iznad 80 %. Prije sjetve sjeme se obavezno zaprauje sredstvima na bazi ive.Optimalan rok sjetve za opijumski mak je trea dekada septembra i prva polovina oktobra mjeseca. Uljani mak se sije u proljee u prvoj nedjelji poljskih radova (kad se sije jara strna ita). Sjetva je vrstana. Meunarodno rastojanje je 50-60 cm, a u redu gusto. Prorjeivanjem se ostavljaju biljke u redu na rastojanju od oko 15 cm. Sjetva se moe obaviti sijalicama za strna ita. Utroak sjemena je 5 7 kg/ha za opijumski, a 2,5 3 kg/ha za jari, uljani mak. Sije se plitko, kao lucerka na dubini od 1,5 2 cm.

5.3. Njegovanje usjeva

Ako je mak zasijan u suvo zemljite moe se izvriti valjanje povrine. Time se uspostavlja bolji kontakt sjemena za zemljitem i podie se vlaga iz dubljih slojeva. Prorjeivanje opijumskog maka treba uraditi rano u proljee, ako vrijeme dozvoli jo u februaru mjesecu ili poetkom marta. Prorjeuje se dva puta. Prvi put polurastojanje, a kasnije na oko 15 cm. Poslije prvog prorjeivanja obavlja se meuredna kultivacija i prihranjivanje. Drugo kultiviranje se vri u fazi 4-5 listova, a tree oko dvije nedjelje kasnije. Drugo prihranjivanje ima najvie efekata, ako se uradi u fazi intenzivnok porasta. Za prvo prihranjivanje se obino koristi manja koliina azota, a za drugo vea koliina od planiranog za ovu svrhu. Suzbijanje korova je mehaniko. Poslije svake kultivacije zatitna zona se runo okopava. Herbicidi se mogu koristiti, ali je njihova primjena za sada dosta rizina.Navodnjavanje je korisna mjera njege. Zalijeva se po potrebi u kritinim fazama za vrijeme intenzivnog porasta i u formiranju pupoljaka. Jari uljani mak, ako je sua treba zalijevati u fazi formiranja lisne rozete.U proizvodnji maka treba voditi rauna o zemljinim tetoinama. Velike tete moe nanijeti kornja, pa se preporuuje unoenje odreene koliine insekticida za zamljite sa predsjetvenom pripremom. Tokom vegetacije je mogua pojava lisnih vai, a od bolesti plemenjaa i pjegavosti lia. U tom sluaju usjev se titi prskanjem odgovarajuim sredstvima. 5.4. etva

Uljni mak moe da se enje dvojako. Kad su aure suve, a na potresanje se uje um sjemena, aure se otkidaju runo sa dijelom cvijetne drke. Ovakav postupak primjenjuje se kod sorti ije aure u zrelom stanju formiraju otvore ispod odrvenjenog iga. Vridba se obavlja itnim kombajima. U Vojvodini se koriste adaptirani krunjai za kukuruz. Kvalitet rada im je veoma dobar. Isti postupak primjenjuje se pri prikupljanju sjemena opijuskog maka. Mak, ije aure ne pucaju, enje se jednofazno kombajnima.Sirovi opijum dobija se zasijecanjem aure opijumskog maka. Zasijecanje se vri postepeno, a poinje se oko tri nedjelje poslije procvjetavanja. aure su tada tvrde i elastine. Zasijecaju se horizontalno po lijepom i toplom vremenu, najbolje u popodnevnim asovima. aura se zasijeca do obima na najirem dijelu dubine od 0,8 specijalnim noevima. Iz zasjeenog dijela se cijedi sirovi opijum koji se na vazduhu stvrdne. Narednog dana, rano ujutru, sakupla se tupim noevima. Od sakupljenog opijuma spravljaju se pogae koje se isporuuju kupcu. Iskoriavanje maka za opijum dovodi do smanjenja prinosa sjemena oko 10 % i smanjenja ulja za oko 4 %.Prinosi sjemena maka varira zavisno od agrotehnike. Prosjeni prinos u nas je oko 500 kg/ha, a mogue je postii 200 kg, pa i vie.Prinos sirovog opijuma je izmeu 10 i 15 kg/ha. U nekim istonim zemljama postiu se prinosi i do 60 kg/ha.Sirovi opijum se moe neogranieno dugo uvati. Sjeme maka se uva, ako je vlanosti ispod 10 %.

ZakljuakMak je ne samo ulana ve i vrlo vana ljekovita bilka, ali se kod nas slabo gaji. U sjemenu se nalazi 50-60 ula koja se koriste za jelo. Dodaje se jelima radi gustine, teksture i daje aromu u receptima. Obino korien za pripremu u Kurmi, mljeveni mak, zajedno sa kokosom i ostalim vrstama, se kombinuju kao masa i dodaju na kraju kuvanja. Vrlo je teko samljeti ih sirove, zato je najbolje priti ih nasuvo, i onda pomijeati sa malo vode kako bi se dobila prava konzistentnost tijesta. Sjeme opijuma maka (lat.Papaver somniferum) se iroko konzumira u mnogim dijelovima centralne i istone Evrope. Zaeerena, samljevena zrela sjemena se jedu sa tjesteninom, ili se kuvaju sa mlijekom i koriste kao punjenje ili kao preliv za razliite vrste slatkih tijesta. Mljevenje zrelih sjemena se izvodi ili industrijski ili kod kue, gdje se obino izvodi runim mlinom. Sjeme maka se iroko koristi u bengalskoj, orijskoj, njemakoj, ukrajinskoj, malabarskoj, rumunskoj, maarskoj i austrijskoj kuhinji.UMeksiku, Modelo grupa, proizvoai piva Korona, koristili su crveni mak u svom oglaavanju (skoro svaka slika koju su koristili imala je na sebi negdje cvijet maka) sve do 1960.Mak (odnosno suve aure) se koristi za dobijanje morfijuma i drugih alkaloida potrebnih za izradu raznih lijekova. Morfijum je najvaniji alkaloid, slui za ublaavanje bolova, smirenje nerava, za nesanicu itd.Estrahuje se od mlijenog soka bilaka, zato se koriste forme maka bogate mlijenim sokom poznatim kao opijumski mak. Za ljekovito dejstvo mora se koristiti u malim dozama, npr. 0,001g smrtno djeluje kod djece. Zato se kao lijek mora koristiti u jako malim dozama.

Literatura

1. Starovi, M. , Lazi B. (2001): Posebno ratarstvo i povrtarstvo, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva2. Wikipedia (internet), http://sr.wikipedia.org/sr/Mak, pristupljeno 7. maja 2015.3. Agroklub (internet), http://www.agroklub.com/sortna-lista/uljarice-predivo-bilje/mak-opijumski-86/, pristupljeno 7. maja 2015. 4. Zdrava Srbija (internet), http:// www.zdravasrbija.com/ Dom/ Basta/ Zacinsko% 20i% 20lekovito % 20bilje/ 591 - Proizvodnja - Maka.php, pristupljeno 8. maja 2015.

13